ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Oštećene štediše Ljubljanske banke +jučer su u Splitu osnovale Štedno-kreditnu zadrugu "Novac +štediši", koja bi vrlo brzo mogla prerasti i u novu hrvatsku banku, +izjavio je na današnjoj konferenciji za
novinare Božidar +Vukasović, predstavnik, kako sam kaže, oko šest tisuća oštećenih +hrvatskih štediša Ljubljanske banke s oko 50 milijuna njemačkih +maraka štednih uloga.+ Novoosnovana zdruga "Novac štediši", sa središtem u Opatiji, +otvorena je za sve oštećene štediše Ljubljanske banke i članove +njihove obitelji, rekao je Vukasović.+ Vukasović je podsjetio da je 1991. Ljubljanska banka blokirala +štedne račune nešto manje od 140 tisuća hrvatskih štediša. Nakon +odluke dijela štediša da svoja prava, za oko 600 milijuna maraka, +prenese na Vladu Republike Hrvatske, što je sada dio javnog duga RH, +ostalo je još 309 milijuna maraka privatne štednje koju je +Ljubljanska banka dužna isplatiti samim štedišama. + Slovenski pokušaji da se pitanje tih privatnih potraživanja +rješava pregovorima dviju država uz međunarodnu arbitražu, nisu +pravno utemeljeni, kazao je Vukasović dodajući kako je to i stav +hrvatske Vlade.+ Oštećene štediše osam godina čekaju isplatu uloga za koje
ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Oštećene štediše Ljubljanske banke
jučer su u Splitu osnovale Štedno-kreditnu zadrugu "Novac
štediši", koja bi vrlo brzo mogla prerasti i u novu hrvatsku banku,
izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare Božidar
Vukasović, predstavnik, kako sam kaže, oko šest tisuća oštećenih
hrvatskih štediša Ljubljanske banke s oko 50 milijuna njemačkih
maraka štednih uloga.
Novoosnovana zdruga "Novac štediši", sa središtem u Opatiji,
otvorena je za sve oštećene štediše Ljubljanske banke i članove
njihove obitelji, rekao je Vukasović.
Vukasović je podsjetio da je 1991. Ljubljanska banka blokirala
štedne račune nešto manje od 140 tisuća hrvatskih štediša. Nakon
odluke dijela štediša da svoja prava, za oko 600 milijuna maraka,
prenese na Vladu Republike Hrvatske, što je sada dio javnog duga RH,
ostalo je još 309 milijuna maraka privatne štednje koju je
Ljubljanska banka dužna isplatiti samim štedišama.
Slovenski pokušaji da se pitanje tih privatnih potraživanja
rješava pregovorima dviju država uz međunarodnu arbitražu, nisu
pravno utemeljeni, kazao je Vukasović dodajući kako je to i stav
hrvatske Vlade.
Oštećene štediše osam godina čekaju isplatu uloga za koje
Ljubljanska banka obračunava, ali ne isplaćuje, kamatu od 0,75
posto. To nije adekvatna kamata, drži Vukasović pa će štediše
zatražiti i dodatne kamate. Obračunom kamata, dug Ljubljanske
banke popeo bi se na oko 350 milijuna kuna, ocijenio je Vukasović.
Iako nije precizirao kako će postići povrat novca, Vukasović je
kazao kako su štediše predložile da im se, budući da je njihovo
potraživanje veće od aktive Nove ljubljanske banke, dodijeli
većinski udio u njoj ili da se u slovenskom proračunu za narednu
godinu osiguraju sredstva za isplatu dugovanja.
Vukasović je podsjetio kako je odlukom slovenskog parlamenta
stvorena Nova ljubljanska banka u koju je ušla sva aktiva bivše
banke dok su Ljubljanskoj banci ostali dugovi - 600 milijuna maraka
prenesene štednje i 300 milijuna duga privatnim štedišama u
Hrvatskoj.
Najviše dužnika Ljubljanske banke, prema podacima koje je
predstavio Vukasović, ima u Zagrebu - preko 122 tisuće, a štediše
pretežito potražuju male iznose. Preko 113 tisuća štediša
potražuje manje od tisuću maraka, dok njih oko 6 tisuća ima štedni
ulog veći od 10 tisuća maraka.
Osim ove, postoji još nekoliko udruga oštećenih štediša
Ljubljanske banke. Predsjednik jedne od njih, Mile Vlahović, kazao
je u današnjem razgovoru za Hinu kako on predstavlja 5237 štediša s
neprenesenom štednjom u Ljubljanskoj banci. Istaknuo je kako je
udruga štediša, čiji je on opunomoćenik, u svibnju podnijela tužbu
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koja bi trebala biti
rješena u roku od šest mjeseci.
(Hina) kg il