LONDON, 23. studenoga (Hina/Reuters) - Bivši čileanski diktator +Augusto Pinochet i čelnik kurdskih gerilaca Abdullah Ocalan čudan +su par čije su sudbine odjednom postale povezane.
LONDON, 23. studenoga (Hina/Reuters) - Bivši čileanski diktator
Augusto Pinochet i čelnik kurdskih gerilaca Abdullah Ocalan čudan
su par čije su sudbine odjednom postale povezane.#L#
Oko obojice se vode pravne bitke kako bi odlučilo o tome hoće li ih
se izručiti. Gornji dom britanskog parlamenta odlučit će u srijedu
uživa li Pinochet (82) imunitet kao bivši državni čelnik ili može
biti izručen jednoj od nekoliko europskih zemalja koje ga žele
izvesti pred lice pravde zbog kršenja ljudskih prava tijekom 17
godina koliko je bio na vlasti.
Talijanska ljevičarska vlada u međuvremenu odolijeva ljutitim
turskim zahtjevima za Ocalanovim izručenjem. Turska mu želi suditi
temeljem optužbe za izdaju, odnosno zbog 14-ogodišnje borbe
njegove Radničke stranke Kurdistana (PKK) za samoupravu na jugu
Turske u kojoj je poginulo oko 30 tisuća ljudi.
Pinochet je uhićen 16. listopada, dok je bio na liječenju u Londonu,
na zahtjev jednog španjolskog suca. Ocalan je uhićen nakon dolaska
u rimsku zračnu luku iz Rusije s krivotvorenom putovnicom 12.
studenoga.
Oba su slučaja dovela u nepriliku zemlje domaćine i probudile
veliku ljutnju koja je izazvala demonstracije i protudemonstracije
u Čileu, Turskoj i zapadnoj Europi, kao i turski bojkot talijanskih
proizvoda.
Zanimljivo je i ironično da isti aktivisti za ljudska prava koji
podržavaju izručenje Pinocheta izražavaju svoje protivljenje
izručenju Ocalana.
To je djelomično zbog toga što Turska još ima smrtnu kaznu.
Međutim, to također odražava političku simpatiju zapadne Europe
za Kurde.
Stotine izručenja provodi se svake godine u krivičnim slučajevima s
minimalnim publicitetom. Samo šačica slučajeva izaziva
kontroverzu, obično zbog toga što se tu miješaju zakon i politika.
"Postoji opći konsenzus da se ljudi ne izručuju ako je glavni cilj
njihova djelovanja politika, a ne kriminal", rekao je glavni
savjetnik Human Rights Watcha Wilder Tayler.
"Međutim, također postoji konsenzus da se neki od najgorih zločina
- genocid, mučenje, ratni zločini, sustavna nestajanja i
nezakonita smaknuća - nikad ne mogu razmatrati politički", rekao
je.
Slučajevi Pinocheta i Ocalana su pokusi za europske pravne
konvencije, budući da su zemlje koje su izravno uključene (Velika
Britanija, Španjolska, Italija i Turska) potpisnice Europske
konvencije o ljudskim pravima iz 1950. godine, konvencije o
izručenju iz 1957. i jedne konvencije o terorizmu iz 1977.
Glasnogovonik Vijeća Europe Candido Cunha je izjavio da su zemlje
koje su potpisale konvenciju o izručenju dužne predati tražene
osumnjičene, osim ako se ne radi o nekoj od iznimaka.
Postojanje smrtne kazne u zemlji koja traži izručenje je legitimni
razlog za odbijanje predaje, kao što je i politička priroda
optužbe. Međutim, konvencija o terorizmu određuju da se ozbiljni
zločini, kao što su ubojstva, ne mogu razmatrati s političkog
aspekta.
(Hina) kga dh