TIRANA, 20. studenoga (Hina/Reuters) - Referendum, na kojemu će +Albanci u nedjelju glasovati o prvom ustavu zemlje u +postkomunističkom razdoblju, održava se u ozračju dubokih sukoba +između vladajućih socijalista i oporbe koju
predvode pristaše +Demokratske stranke bivšeg albanskog predsjednika Salija Berishe. +
TIRANA, 20. studenoga (Hina/Reuters) - Referendum, na kojemu će
Albanci u nedjelju glasovati o prvom ustavu zemlje u
postkomunističkom razdoblju, održava se u ozračju dubokih sukoba
između vladajućih socijalista i oporbe koju predvode pristaše
Demokratske stranke bivšeg albanskog predsjednika Salija Berishe.
#L#
U nekoliko proteklih tjedana zabilježeno je više bombaških napada
na visoke dužnosnike, među kojima i na predsjednika Ustavnoga suda.
Svi ti napadi, drži vlada socijalističkog premijera Pandelija
Majka, imaju za cilj onemogućiti izjašnjavanje Albanaca na
referendumu.
Pripadnici oporbene Demokratske stranke pokušavaju uvjeriti
Albance da ne izađu na referendum nadajući se da bi mali odziv
građana vodio ka prijevremenim izborima, što Berishini sljedbenici
žarko žele. Premda se demokrati žale na navodne nepravilnosti u
sastavljanju glasačkih listića, oporba, po riječima
glasnogovornika albanskog predsjednika Rexhepa Meidanija, nije
službeno izrazila zahtjev za odgodom referenduma, kako je bilo
navedeno u nekim izvješćima.
Politički analitičari i strani diplomati smatraju da nacrt ustava,
s kojim se već suglasio parlament sa socijalističkom većinom, na
referendumu ima dobre izglede na uspjeh. Predstavnici međunarodne
zajednice priželjkuju uspjeh referenduma vjerujući da bi to
pomoglo jačanju procesa demokratizacije u zemlji.
Europska unija tako nacrt ustava ocjenjuje bitnim korakom ka
konsolidaciji demokracije i stabilnosti u Albaniji. Vijeće Europe
je, pak, priopćilo kako Albanci trebaju iskoristiti prigodu da
odluče o sudbini svoje zemlje.
Albanija je i nakon rušenja komunističkog režima 1990. godine
zadržala stari ustav na koji je usvojen niz amandmana. Berisha je
1994. godine organizirao referendum o prihvaćanju nacrta novog
ustava, no albanski mu državljani nisu iskazali podršku.
Sadašnji nacrt novog ustava sastoji se od 183 članka. Albanija bi,
prema njemu, bila parlamentarna republika s predsjednikom na čelu
kojega bi birao parlament na petogodišnji mandat. Predsjednik bi
bio zapovjednik oružanih snaga, morao bi imati najmanje 40 godina i
njegova bi uloga u političkom životu bila protokolarna.
Izbori za 140 mjesta u jednodomnom parlamentu održavali bi se svake
četiri godine, a za ulazak u parlament stranke bi morale prijeći
izborni prag od 2,5 posto. Premijera i članove vlade nominirao bi
predsjednik, a premijer bi za svoj program morao osigurati potporu
parlamentarne većine. Ustavom bi se jamčile podjela vlasti,
manjinska prava, sloboda vjerskog izražavanja i sloboda medija.
Parlament bi također na mandat od pet godina izabirao "ombudsmena"
koji bi posredovao u sporovima između pojedinaca i države. Albanija
bi, prema nacrtu ustava, razvijala tržišno gospodarstvo uz punu
zaštitu privatnoga vlasništva.
(Hina) ii dh