zastupnički dom: o radu hrvatskog fonda za privatizaciju u prošloj godini

ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Privatizacija u Hrvatskoj ušla je u završnu fazu. U odnosu na druge zamlje u tranziciji polučeni su značajni rezultati. Proces pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj treba ocjenjivati na temelju činjenica, a ne pojedinih zlouporaba. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i država ne mogu se poistovjećivati s "grupicom gospodarskih avanturista i amatera i vrlo loših poduzetnika". Inzistirat ćemo da se sve "sporne pretvorbe i radnje istjeraju na čistac", istaknuo je predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Dragan Kovačević podnoseći na početku današnjeg nastavka 35. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora Izvješće o radu HFP-a u prošloj godini. #L# Kovačević drži da su se ključni odnosi uspostavili na sekundarnom tržištu, odnosno prodajom dionica koje su mali dioničari dobili uz popuste, te prodajom dionica mirovinskih fondova. To je propust na temelju kojega će se, pred privatizaciju javnih poduzeća, pokušati nadopuniti zakonska rješenja. Najavio je da će se u nova zakonska rješenja uključiti odredbe o zabrani prodaje dionica na tri do pet godina koje su rezultat stečenih prava, te na određeni broj godina onemogućiti poduzećima koja su sudjelovala u pretvorbi da se pojavljuju kao kupci dionica. U više navrata Kovačević je upozorio na slučajeve nesposobnosti novih vlasnika da unaprijede proizvodnju, slučajeve u kojima je "privatizacija sama sebi postala svrha". "U određenim slučajevima koncentraciju kapitala nisu pratili ni dobri poduzetnici niti dobri programi. Privatizacija se u tim slučajevima svela na uništenje proizvodnje, otpuštanje radnika i prodaju nekretnina. To svakako osuđujemo", kazao je Kovačević. No, dodao je, ipak ima i dobrih primjera razvoja proizvodnje, otvaranja novih pogona i zapošljavanja. Predsjednik Nadzornog odbora HFP-a iznio je i niz podataka o procesu pretvorbe i privatizacije, posebice u prošloj godini. Kapitalni izdaci HFP-a u 1997. bili su najviše vezani uz dva kapitalna programa - kuponsku privatizaciju i provedbu zakona o denacionalizaciji. Kovačević je naveo i podatke o izdatcima i poslovima vezanim za imovinu na oslobođenim područjima, te uključenost HFP-a u restrukturiranje gospodarstva. Počevši od 1992. zahtjeve za autonomnom pretvorbom podnijelo je 2.900 poduzeća, od nešto manje od 3000 nekadašnjih društvenih poduzeća, kazao je predsjednik Nadzornog odbora HFP-a. Procjenjena vrijednost tih poduzeća bila je oko 80 milijardi kuna. Javnim natječajem iz portfelja HFP-a prodano je 1,5 milijardi kuna vrijednih dionica. Oko 32,8 milijardi kuna kupili su pod povoljnijim uvjetima zaposleni, prije zaposleni i ostali zaposleni građani Hrvatske, mirovinskim fondovima prenijeto je oko 12 milijardi, a 24 milijarde je u portfelju HFP-a. U proces privatizacije u Hrvatskoj je uključeno oko milijun ljudi - 700.000 malih dioničara, te 230.000 stradalnika Domovinskog rata. Prošle godine HFP-u je podnijeto oko 700 zahtjeva za nadzorom privatizacije, a odnosili su se na oko 400 poduzeća. U devet je slučajeva pretvorba poništena, a u 94 su poništene "pojedine radnje" i naloženo njihovo ispravljanje. Kovačević je u vezi toga ukazao i na značaj pravosuđa u rješavanju već podnijetih tužbi. Predsjednik Nadzornog odbora HFP-a pozvao je sve odgovorne ljude da se suzdrže izjava kojima se od ulaganja u Hrvatsku tjeraju strani investitori. Jer, istaknuo je te izjave su "prijetnja i privatnom poudzetništvu u Hrvatskoj, ali i svim demokratskim tendencijama, destabiliziraju Hrvatsku i u svijetu je žele prikazati u drugačijem svjetlu". (Hina) bn sp