NJ 17. XI. FR FAŠIZAM U SRBIJI

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 17.11.1998. Jedan pogled u adresar bio mu je dovoljan da shvati da je osamljen. Deseci prijatelja, kaže Obrad Savić, raspršili su se po svijetu. Započeli su novi život u SAD-u, Australiji ili Kanadi. Čak je i on sam, tvrdi sveučilišni profesor, dobio privlačljive ponude inozemnih visokoškolskih ustanova. Unatoč tome, energični čovjek želi ostati. Pogled u adresar u tome ga je samo ohrabrio. On želi pomutiti račun vladajućem režimu. Želi biti svjedok koji će ispunjenje "savršenog zločina" učiniti nemogućim. Režim je jasno pokazao da mu Obrad Savić i njegovi suborci stoje na putu. U zemlji je upravo u toku "čišćenje" od pobunjenika. Što se tiče oporbenih stranaka, režim se nema čega bojati. Oni se, čast izuzecima, nalaze pod zaštitom Slobodana Miloševića i zauzeti su bitkom za zaposjedanje vodećih pozicija u državi. "Kritički potencijal", kaže Obrad Savić, "postoji samo u građanskom društvu." Huškači u službi režima uništili su i posljednje ostatke demokratskog društva. Sveučilišta, neovisni mediji i udruženja građana na nišanu su vlasti. Konstantnim udarima te smislom za sustavnost, nepotrebno je uklonjeno. Kao iz vedra neba, u proljeće je donesen novi zakon o Sveučilištu koji je označio kraj autonomije visokog školstva. Vlada izdašno koristi svoju moć, pa je dosad promijenila više od 60 dekana. Novi direktori Instituta nemaju odgovarajuće kvalifikacije za obavljanje svog posla: "Ova mjesta su sada popunjena potplaćenim članovima vladajuće stranke", kaže Savić. Instituti su zatvoreni ili "fuzionirani". Ugovori s profesorskim kadrom obogaćeni su novom stavkom, a ona glasi : "izjašnjavanje lojalnosti". Obrad Savić jedan je od 160 profesora koji su se odbili pokoriti novom zakonu o Sveučilištu pa su suspendirani ili otpušteni. Sredinom listopada pojavio se zakon koji donosi oštre odredbe cenzure prema neovisnim medijima. Četiri dnevna lista i dvije radiopostaje kažnjene su zbog "njuškanja". Dnevnici "Dnevni telegraf" i "Danas" pokušat će ponovno započeti u Crnoj Gori, srpskoj liberalnijoj "republici-sestrici". Međutim, kamioni sa svježe otisnutim novinama zaustavljaju se na putu za Beograd. S golemim novčanim kaznama pokušava se uništiti novine i časopise. Glavni urednik Slavko Čuruvija ne shvaća kako je njegovu listu prispjela kazna od 250.000 maraka. "Dnevni telegraf" je objavio zajednički oglas grupe studenata. "Otpor je odgovor", bio je njihov potpis. Miroslav Hristodula, 26-godišnji student matematike, pripada grupici buntovnika. Pročitao je mnoge knjige o početku fašizma u Njemačkoj i Italiji i smatra da je trenutna situacija u Srbiji vrlo slična. Medijsku blokadu još težom čini činjenica da sada nema nikoga tko bi mogao upozoriti narod da zemlja tone u fašizam. Aktom očajanja bile su parole koje je nekoliko studenata ispisalo sprejem po zidovima beogradskih kuća. Četvero "izgrednika" uhićeni su te nakon brzog postupka kažnjeni s 10 dana boravka u zatvoru. Ubrzo nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Slobodan Milošević je pojačao pritisak na svoje unutarnje neprijatelje. Tri godine kasnije, Milošević je pod pritiscima popustio u kosovskom pitanju, a narod mora zaboraviti prkosne izjave o tome kako Srbija neće trpjeti miješanje u njezine unutarnje poslove. Beograd prihvaća da se NATO-ovi časnici za vezu uvedu u glavna tijela JNA te da se uklone radarski uređaji, kako bi zrakoplovne izvidnice NATO- saveza neometano prelijetale Kosovo. Usamljeni predsjednik bori se za svoje političko preživljavanje. Oslonci moći oglašavaju se pak sve gluplje i nemoćnije. Prošle godine Slobodan Milošević je mogao prodati neke tvrtke stranim ulagačima te prihodom napuniti ratnu blagajnu. No sad, kad su privredne sankcije na snazi, Beograd može prodavati samo maglu. Dok Predsjednikova nesigurnost sve više izlazi na vidjelo te dok njegovi dugogodišnji suradnici napuštaju političku scenu, vicepremijer Vojislav Šešelj polako zauzima teren. Nedavno je otputovao u Moskvu da bi Dumi prikazao sve prednosti neke vrste pan- slavenskog saveza između Jugoslavije i Rusije. Ovaj fašist je kao duh iz boce. Prvo je bio vjerni vazal i sluga svom gospodaru. Sad pak čežnju za vlašću iznosi često na vidjelo. Upravo su njegovi ljudi zauzeli najvažnije pozicije na fakultetima i sada pune ideološki vakuum. "Ministar informiranja" koji redakcijama dnevnih listova šalje u posjet policiju, također je Šešeljev čovjek. Najbolje društvo fašistu čini saveznica s vanjskog lijevog ruba političkog spektra, neokomunistička srpska "first lady" Mira Marković. Među socijalistima njezina supruga vlada ljutnja zbog rastućeg utjecaja rezolutne Mire i njezine stranke. Dok se Šešelj klanja Jean-Marie Le Penu ili Vladimiru Žirinovskom, Mira svake godine hodočasti u Kinu. NATO nije bacio svoje bombe na srpske vojne postrojbe. No one su svoje razorno djelovanje postigle u društvu. "Režim želi uništiti sve izvore koji mogu dati alternativnu interpretaciju događaja", kaže Obrad Savić. Kao predsjednik "Beogradskog kruga", grupe anti- nacionalističkih intelektualaca, profesor je pod dvostrukom prismotrom režima. U jednom govoru pred parlamentom Šešelj je "Beogradski krug", aktiviste Helsinškog odbora i mirotvornu organizaciju "Žene u crnom", nazvao "petom kolonom". Sprema se još jedan nasilni zakon protiv građanskih udruga neovisnih o vladi. "Ekipa" na vlasti se sve besramnije bogati, kao da uskoro više neće biti vremena za to. Ipak, nitko ne vjeruje u miran kraj Miloševićeve vladavine. Crveno-smeđoj koaliciji fašista i neokomunista mogle bi na kraju biti otvorene dvije opcije: otvorena diktatura ili građanski rat. Zakoni "brnjice" bili bi glavni potporanj pseudo- legalne vlasti. Za građanski rat ostalo bi pak dovoljno pripadnika paravojnih snaga koji, nakon povratka iz Hrvatske, Bosne te s Kosova, besposleno sjede po beogradskim kafićima. Možda bi za Miloševića to bila najbolja opcija. Naime, u ratu između vlastitih sunarodnjaka mogao bi intervenirati kao deus ex machina i učvrstiti se na vlasti.