GS: HBOR ZA PRIPREMU TURISTIČKE 1999. NAMIJENIO 300 MIL KN

ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Program kreditiranja pripreme turističke 1999. u visini 300 milijuna kuna, koju provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) već četvrtu godinu za redom, ove će godine biti znatno stroži u odnosu na prethodne godine. Ocjena financijskih rezultata hrvatskih turističkih društava postignutih u prethodnim godinama bit će pritom od presudnog značaja, a uvjet za dobivanje kredita su i već sklopljeni aranžmani turističkih tvrtaka s inozemnim turoperatorima za iduću godinu, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na današnjim Susretima u Vladi #L# Od ove godine financirat će se nabava ili ugradnja isključivo hrvatskih proizvoda, osim u slučajevima kada se potrebna oprema ne proizvodi u Hrvatskoj. Krediti su namijenjeni za osnovna i obrtna sredstva, a iznos kredita za trajna obrtna sredstva ne može biti veći od 50 posto ukupno odobrenog kredita. Oni će biti plasirani turističkom gospodarstvu putem poslovnih banaka koje su sa HBOR-om postigle sporazum o suradnji na provedbi programa. Dosad su suradnju prihvatile Croatia, Dalmatinska, Dubrovačka, Jadranska, Međimurska, Privredna, Riadria, Riječka, Splitska, Varaždinska i Zagrebačka banka U sklopu toga kreditnog programa zahtjevi krajnjih korisnika kredita ne mogu biti manji od 500.000 kuna. Rok njegova korištenja je do 12 mjeseci, a otplaćivat će se u 24 jednake tromjesečne rate, od kojih prva dospijeva na naplatu 30. rujna 2000. godine. Prosječan rok otplate bit će sedam i pol godina, prosječni poček do godine i pol, a kamatna stopa za poslovnu banku iznosit će sedam posto godišnje, dok za krajnjeg korisnika banka može zaračunati kamatnu stopu najviše do devet posto godišnje. U postupku je donošenje Odluke hrvatske Vlade o subvencioniranju kamate za te kredite, tako da bi kamatna stopa za krajnje korisnike bila smanjena na pet posto, dok bi Vlada i Ministarstvo turizma subvencionirali ostatak. Za te kredite HBOR će zatražiti sindicirane inozemne kredite. Krajnji korisnici će biti hotelske kuće koje dosad nisu dobile kredite i one koje su u prethodnim godinama dobile kredite i potom poslovale pozitivno. Vodit će se računa i o boravku prognanika i izbjeglica u hotelima. HBOR će sagledati objektivne okolnosti u kojima su u prethodnim godinama poslovale turističke tvrtke i kakve su procjene njihova poslovanja u idućoj godini. Turističkim tvrtkama koje su u prijašnjim godinama loše poslovale neće se odobravati krediti. Uz već spomenuti Program kreditiranja turističke djelatnosti, najavljen je i novi program kreditiranja turističkog obiteljskog gospodarstva, namijenjenog fizičkim osobama, obrtnicima i malim podzetnicima. Krediti iz tog Programa bit će za investicije u osnovna (dogradnja te preuređenje i opremanje objekta) i trajna obrtna sredstva. Iznos za trajna obrtna sredstva ne može biti viši od 30 posto ukupno odobrenog kredita. Krediti će se odobravati od 20.000 do 500.000 kuna, a HBOR može financirati do 80 posto ulaganja. Rok korištenja kredita je do 12 mjeseci, a rok otplate do osam godina, u što je uključen poček do jedne godine. Od HBOR-a je u prethodnim godina za razvitak turističke djelatnosti dobiveno 1,4 milijarde kuna. Za uspjeh iduće turističke godine, po riječima doministrice turizma Vinke Cetinski, bitno je da se novom kvalitetom turističkog proizvoda repozicionira domaći turizam na inozemnom tržištu. Da bi se to postiglo, važno je podići svijest stanovništva o potrebi ekološki očuvanog prostora, diferencirati turističke destinacije i poraditi na polju restrukturiranja turističke djelatnosti. Isto tako, u 1999. godini, dodala je Cetinski, treba završiti proces kategoriziranja turističkih i ugostiteljskih objekata. Za izvršenje cjelokupne kategorizacije i podizanja kvalitete objekata sa dvije na tri i više zvjezdica potrebno je uložiti još dodatnih 46 milijuna njemačkih maraka. (Hina) splj sbo