STATISTIKA

Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 5,4 POSTO - U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu ove godine smanjena 5,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među glavnim industrijskim grupacijama, najviše je porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda i to za 6,8 posto. Slijede trajni proizvodi za široku potrošnju, s rastom od 0,5 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, smanjena je 14,9 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,6 posto i energije 0,2 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najviše je porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 2,8 posto. U rudarstvu i vađenju zabilježeno je smanjenje proizvodnje od 10,1 posto, a u prerađivačkoj industriji 6,7 posto. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci porast industrijske proizvodnje iznosio je 5,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. VIŠAK U DRŽAVNOM PRORAČUNU 1,19 MILIJARDI KUNA - U državnom je proračunu u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvaren ukupni višak od 1,19 milijardi kuna, kao rezultat razlike između 33,1 milijarde kuna prikupljenih prihoda i 31,91 milijarde kuna proračunskih rashoda, podaci su Ministarstva financija RH. U promatranom razdoblju prikupljeno je 74,23 posto, a utrošeno 71,55 posto od prihoda planiranih proračunom. Kao posljedica promjene zakonske regulative, do kraja će godine prihodi od cestarina biti niži od plana, a bit će manji i prihodi od privatizacije. U Ministarstvu taj manjak procijenjuju na približno 900 milijuna kuna. Prema podacima toga ministarstva, od poreza je do kraja rujna prikupljeno 74,93 posto planiranih godišnjih prihoda, odnosno nešto više od 30 milijardi kuna. Najviše je u odnosu na plan prikupljeno prihoda od poreza na dobit - 96,89 posto, odnosno 1,85 milijardi kuna. Od trošarina je prikupljeno 68,15 posto planiranoga ili 4,3 milijarde kuna, većinom od naftnih derivata i duhanskih prerađevina. Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) u državni se proračun slilo 75,13 posto od planiranog - 15,1 milijardu kuna. Kod prihoda od poreza na dohodak u promatranom razdoblju uočen je međugodišnji porast od 21,2 posto, što je posljedica rasta bruto plaća, naknada po posebnim ugovorima te ukidanje pojedinih doprinosa. Kako ističu u Ministarstvu financija, do kraja godine može se očekivati daljnji rast prihoda od poreza na dohodak zbog povećanja bruto plaća državnih službenika od 10 posto u studenome te božićnice, koja također podliježe oporezivanju. Kao posljedica globalne financijske krize, koja se odrazila i na Hrvatsku putem povećanja premije na rizik, kao i kamate pri vanjskom zaduživanju, primici od financiranja planirani rebalansom proračuna do kraja godine ostvarit će se tek u 60- postotnom iznosu. Zbog nepovoljnog daljnjeg vanjskog zaduživanja, do kraja će se godine manjak u prihodima pokriti oštrim smanjivanjem proračunskih rashoda.