SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 17. studenoga (Hina) ZAGREB - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman primio je u utorak u Predsjedničkim dvorima novog veleposlanika Finske akreditiranog u Republici Hrvatskoj Osmoa Lipponena, koji mu je tom prigodom predao vjerodajnice. Finski je veleposlanik kazao da su temeljni interesi Hrvatske i Finske jednaki a odnose se na poštivanje ljudskih prava i demokracije, te izgradnju građanskog društva. Finska i Hrvatska nalaze na dva krajnja dijela Europe ali imaju mnogo toga zajedničkoga što nas upućuje na međusobnu suradnju, rekao je hrvatski predsjednik. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman primio je u utorak u Predsjedničkim dvorima prvog veleposlanika Libanonske republike Samira Nagiba Hobeicu akreditiranog u Hrvatskoj, koji mu je predao vjerodajnice. Libanonski veleposlanik rekao je da Libanon i Hrvatska spadaju u "krug malih zemalja koje imaju važne strateške položaje u regijama kojima pripadaju". Tuđman je kazao da Hrvatska sa zanimanjem i zabrinutošću prati situaciju u Libanonu, te istaknuo da libanonski narod može računati na potporu Hrvatske. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman primio je u utorak u Predsjedničkim dvorima novog veleposlanika Republike Čile akreditiranog u Hrvatskoj Patricia Rodrigueza Renteriu, koji mu je tom prigodom predao vjerodajnice. Dugotrajna naklonost čileanskog naroda prema hrvatskome narodu potaknuta je i činjenicom da u Čileu živi velika hrvatska zajednica, rekao je Renteria te dodao da su Hrvati u Čileu potpuno uključeni u sve političke, kulturne, društvene i gospodarske strukture zemlje. Veze između naših dvaju naroda idu putem sve čvršćeg prijateljstva i međusobne suradnje, istaknuo je čileanski veleposlanik. Veleposlanik Renteria je hrvatskom predsjedniku prenio želju čileanskog predsjednika Eduarda Freya da uskoro ostvari planirani posjet Hrvatskoj. DEN HAAG - Iznošenje završenih riječi optužbe i obrane na suđenju Zlatku Aleksovskom, koje je trebalo započeti u utorak, odgođeno je do daljnjega na zahtjev tužitelja. Suci su prihvatili taj zahtjev za stankom u postupku, iako su prethodno sami predložili da se suđenje više ne produžuje jer je optuženik uhićen prije dvije i pol godine, a s ovom odlukom o stanci presuda bi, umjesto do konca godine, mogla biti objavljena tek u svibnju 1999. godine. Nakon najnovije odluke sudaca, obrana je najavila da će tražiti privremeno oslobađanje optuženika iz pritvora ICTY-a. BEOGRAD - Koordinator pregovaračke skupine kosovskih Albanaca Fehmi Agani izjavio je kako u srijedu vjerojatno neće doći do izravnih pregovora sa srbijanskom stranom, ocjenjujući kako je srbijanski poziv na pregovore motiviran jedino željom "da se stvori privid kako Srbija teži dogovoru". Agani je, u izjavi za beogradski dnevnik "Blic", rekao da bi izravni pregovori trebali početi tek kad se, kao temelj za pregovore, usvoji zajednički okvir za riješavanje statusa Kosova. Agani je rekao da bi razgovore između srbijanske i albanske strane trebao zakazati američki posrednik Christopher Hill i da bi u njima morali sudjelovati i predstavnici međunarodne zajednice. PRIŠTINA - Predstavnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Adem Demaqi izjavio je u utorak da se američki posrednik Christopher Hill nalazi u selu Dragobilje kod Mališeva u središnjem dio Kosova kako bi razgovarao s predstavnicima OVK-a o američkom prijedlogu rješavanja kosovskog pitanje. Američki prijedlog je OVK-u predočen prije desetak dana. Demaqi je rekao da OVK ima odlučujuću ulogu u nalaženju rješenja kosovskog pitanja, dodajući da potpis Ibrahima Rugove na mogući sporazum nije dovoljan. On je rekao da OVK smatra kako sila ne može riješiti krizu na Kosovu, te da je spreman pristupiti pregovorima. ZAGREB - Hrvatska i Indija zaključile su nekoliko ekonomskih sporazuma koji bi trebali potaknuti gospodarsku suradnju između dviju zemalja, doznaje se u utorak iz hrvatskog veleposlanstva u New Delhiju. Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges, koji je u ponedjeljak završio trodnevni posjet Indiji, parafirao je Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i usuglasio Sporazum o zaštiti investicija. "Posjet Indiji ocjenjujem vrlo značajnim jer smo tijekom protekla tri dana počeli povezivati u posljednjih deset godina napukle gospodarske veze između Hrvatske i Indije", rekao je Porges uoči odlaska iz New Delhija. BUDIMPEŠTA - Mađarski su stručnjaci u utorak uspjeli zatvoriti bušotinu Nagylengyel u jugozapadnom dijelu Mađarske, iz koje je noći od petka na subotu počela istjecati golema količina otrovnog plina, ugrožavajući okolno stanovništvo. Dopredsjednik mađarske naftne tvrtke MOL i voditelj radova na zatvaranju bušotine Daniel Magyari je izjavio da je bušotina zatvorena nakon troipoldnevne borbe stručnjaka uz pomoć najsuveremenije tehnike. Plin iz bušotine počeo je izlaziti u subotu oko pola jedan ujutro, kad je popustilo zastarjelo brtvilo na zapornom ventilu bušotine. Svakog sata oko 30.000 kubičnih metara zemnog plina istjecalo je u zrak, pa su mađarske vlasti hitno iselile stanovnike triju obližnjih sela. KUALA LUMPUR - Šesti sastanak na vrhu Foruma za gospodarsku suradnju Azije i Pacifika (APEC), koji je službeno započeo u utorak u Kuala Lumpuru, trebao bi biti u prvom redu usmjeren na pronalaženje rješenja azijske financijske krize. Predviđeno je da sastanak u Kuala Lumpuru završi u srijedu prihvaćanjem zajedničke izjave, čiji će naglasak biti stavljen na to kako regiju izvući iz gospodarske i financijske krize. Osim toga, svrha je ovogodišnjeg summita uspostaviti zonu slobodne razmjene između zemalja Azije i Pacifika do 2010. godine za industrijski razvijene zemlje i najkasnije do 2020. za ostale zemlje. BONN - Guverner Krasnojarska, bivši ruski general Aleksandar Lebed, izjavio je u utorak da prekida svoj posjet Bonnu zbog "iznimnih okolnosti" u Rusiji. "Zbog moratorija na dugove i načina na koji se to dogodilo... nastala je nova situacija. To me prisililo da prekinem svoj posjet", rekao je Lebed, koji je u Bonn doputovao u ponedjeljak navečer. Nije precizirao na kakav točno moratorij misli. U subotu, 14. studenoga, istekao je naime 90-dnevni moratorij na isplatu ruskog vanjskog duga, čime je omogućeno pokretanje pravnih postupaka protiv ruskih banaka koje ne ispune svoje obveze. MOSKVA - Njemački kancelar Gerhard Schroeder ocijenio je u utorak da je Boris Jeljcin "aktivan i informiran" predsjednik. Jeljcina (67) zbog njegova slaba zdravlja mnogi smatraju nesposobnim za upravljanje zemljom. Schroeder je na novinskoj konferenciji nakon sastanka s Jeljcinom izjavio da će ruski predsjednik sudjelovati na sastanku na vrhu sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7 + Rusija) koji bi se trebao održati u Koelnu u srpnju iduće godine. Nakon tog sastanka na vrhu "sljedeći bilateralni razgovori održat će se u Moskvi", dodao je njemački kancelar zaključujući svoj dvodnevni posjet Rusiji. PARIZ - Francuski premijer Lionel Jospin u srijedu dolazi u posjet Češkoj, koju namjerava uvjeriti da ostane na pravom putu za ulazak u Europsku uniju, priopćili su u utorak francuski dužnosnici. Jospin će potvrditi da Pariz smatra da Češka mora biti na popisu istočnoeuropskih zemalja koje će biti primljene u Uniju. Ali će isto tako istaknuti da pred službenim Pragom stoji mnogo posla prije nego što se to dogodi i neće biti u mogućnosti reći Česima ono što oni najviše žele znati - točan datum proširenja Unije, priopćili su francuski dužnosnici. BEČ - Turski predsjednik Sulejman Demirel doputovao je u utorak u Beč u trodnevni posjet Austriji, tijekom kojega će, kako se očekuje, svojim domaćinima izraziti želju za pristupom Europskoj uniji, javlja France Presse. Demirel će se sastati s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom i kancelarom Viktorom Klimom. Austrija trenutačno predsjeda Europskom unijom. Turska je zamrznula pregovore s EU nakon summita u Luxembourgu krajem prosinca 1997., kada je bila izbačena s popisa kandidata za pristup, ali je 5. studenog najavila obnovu pregovora nakon što je Europska komisija priznala njezin zahtjev da bude izjednačena s ostalih 11 država kandidata. ANKARA - Turska vlada je u utorak po hitnom postupku podnijela zakonski prijedlog o ukinuću smrtne kazne, s nadom da će tako omogućiti talijanskim vlastima da joj izruče vođu zabranjene marksističke Kurdske radničke stranke (PKK) Abdullaha Ocalana Apoa. Zakoni Italije, gdje je Ocalan uhićen, zabranjuju izručenje u države koje imaju smrtnu kaznu. Istodobno, diljem Turske održavaju se veliki prosvjedi čiji sudionici od Italije zahtijevaju da hitno i bezuvjetno izruči Ocalana koji je, od sredine 1984., na čelu gerilskog pokreta za uspostavu neovisne kurdske države na jugoistoku zemlje. Ispred talijanskog veleposlanstva u Ankari i Generalnog konzulata u Istanbulu demonstranti su postavili crne vijence. Mnogi su demonstranti tom prilikom palili talijanske kravate i razbijali talijanske naočale. Turski mediji ukazuju na mogućnost bojkota talijanskih proizvoda čiji se godišnji uvoz procjenjuje na oko 6 milijardi dolara. DRAGOBILJE - Američki posrednik Christopher Hill sastao se u utorak s predstavnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u Dragobilju, selu na jugozapadu Kosova, javlja agencija France Presse. U izaslanstvu OVK-a uz glasnogovornika Jakupa Krasniqija bili su Rama Buja i Sokol Basha, čije dužnosti nisu precizirane, te lokalni vojni zapovjednik pod imenom Čeliku. Krasniqui je izrazio zadovoljstvo što "SAD priznaju OVK kao važan čimbenik na Kosovu" dodavši da će OVK razmotriti plan političkog rješenja krize na Kosovu koji mu je Hill bio predstavio 6. studenog također u Dragobilju. Hill već više mjeseci posreduje između vlasti u Beogradu i kosovskih Albanaca kako bi ih naveo da prihvate plan koji predviđa široku autonomiju Kosova. JERUZALEM - Palestinski čelnik Jaser Arafat je ispunio izraelske zahtjeve i povukao izjave o mogućem nastavku palestinske oružene borbe, izjavio je u utorak glasnogovornik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Na konferenciji za novinare u Jerihonu, održanoj ranije u utorak, Arafat se obvezao da će za rješavanje nesuglasica s Izraelom koristiti samo mirna sredstva. "Netanyahu to smatra povlačenjem prijašnih izjava", rekao je glasnogovornik. STRASBOURG - Novi albanski ustav, o kojem će se na nedjeljnom referendumu izjasniti albanski glasači, "u cijelosti je u skladu s europskim i međunarodnim demokratskim standardima" priopćilo je u utorak Venecijansko povjerenstvo, tijelo Vijeća Europe koje čine stručnjaci za ustavno pravo. Venecijansko povjerenstvo radilo je na albanskom ustavu s albanskim stručnjacima od 1991. Predsjednik Venecijanskog povjerenstva Antonio La Pergola drži da prijedlog albanskog ustava posebnu pozornost pridaje poštivanju individualnih prava, prava oporbe i prava manjina kao i lokalnoj autonomiji. (Hina) sv sv