US-ČASOPIS-NOVAK-RAZGOVOR +VOA-Razgovor-Slobodan P. Novak-novi časopis-16-11 ++GLAS AMERIKE - VOA+16. XI. 1998.+Razgovor: Slobodan prosperov Novak, urednik novopokrenutog +časopisa za kulturu 'Cicero'+"Na novinskim kioscima u
Hrvatskoj prekosutra će se pojaviti novi +mjesečnik za kulturu i umjetnost nazvan 'Cicero'. Izdavač novog +magazina je tvrtka 'Europa Press Holding', vlasnika Nina Pavića, +poznata kao izdavač cijelog niza novina - Globusa, Jutarnjeg lista, +Glorije, da spomenemo samo neke. Glavni urednik 'Cicera' je +književnik i predsjednik hrvatskog PEN-a Slobodan Prosperov Novak +s kojim je o njegovu novom projektu razgovarao Damir Bebić.+'Cicero' je nastao zato što smo osjetili da dolazi vrijeme mutnog +statusa kulture', kaže Slobodan P. Novak, pojašnjavajući kako je +došlo do ideje da se u Hrvatskoj, gdje novi izdavački projekti +izuzetno teško nalaze put do tržišnog uspjeha, pokrene novi časopis +za umjetnost i kulturu. Novi list će se baviti umjetnošću i +afirmiranjem zanemarenih ljepota, predstavljajući ih efektnim +vizualnim sredstvima. Nakana uredništva u kojem je, između +ostalih, i akademik Edo Murtić, jest da 'Cicero' postane +instituacija dobrog ukusa. List kojem će biti stran svaki +senzacionalizam, površnost i iskrivljavanje stvarnosti. Budući da
GLAS AMERIKE - VOA
16. XI. 1998.
Razgovor: Slobodan prosperov Novak, urednik novopokrenutog
časopisa za kulturu 'Cicero'
"Na novinskim kioscima u Hrvatskoj prekosutra će se pojaviti novi
mjesečnik za kulturu i umjetnost nazvan 'Cicero'. Izdavač novog
magazina je tvrtka 'Europa Press Holding', vlasnika Nina Pavića,
poznata kao izdavač cijelog niza novina - Globusa, Jutarnjeg lista,
Glorije, da spomenemo samo neke. Glavni urednik 'Cicera' je
književnik i predsjednik hrvatskog PEN-a Slobodan Prosperov Novak
s kojim je o njegovu novom projektu razgovarao Damir Bebić.
'Cicero' je nastao zato što smo osjetili da dolazi vrijeme mutnog
statusa kulture', kaže Slobodan P. Novak, pojašnjavajući kako je
došlo do ideje da se u Hrvatskoj, gdje novi izdavački projekti
izuzetno teško nalaze put do tržišnog uspjeha, pokrene novi časopis
za umjetnost i kulturu. Novi list će se baviti umjetnošću i
afirmiranjem zanemarenih ljepota, predstavljajući ih efektnim
vizualnim sredstvima. Nakana uredništva u kojem je, između
ostalih, i akademik Edo Murtić, jest da 'Cicero' postane
instituacija dobrog ukusa. List kojem će biti stran svaki
senzacionalizam, površnost i iskrivljavanje stvarnosti. Budući da
je Slobodan Prosperov Novak kao jedan od slogana lista naveo
pitanje 'Što će ostati nakon što uklone umjetnost?', pitali smo ga
što 'Cicero' može učiniti da se to ne dogodi.
= 'Cicero', naravno, neće moći ništa drugo nego eventualno
pregledati krajolik koji je ostao poslije određenih uklanjanja,
poslije određenih brutalnosti. Te brutalnosti se nisu, naravno,
zbivale samo u muzejima i u knjigama. One su se zbivale i u duši. To
je jedan tipični primjer jednog postratnog časopisa u kojem, dakle,
se pokušavaju ako ne baš zbrojiti al' ono pomnožiti neke
vrijednosti, staviti u neke nove redove. Stvoriti neke nove
hijerarhije. U tome je taj časopis, mislim, pokušaj nekog
ljekovitog djelovanja.
Naš sugovorenik ističe da je na prvom broju angažirano više od 50
suradnika, najboljih stručnjaka u njihovim područjima. A među
piscima nabraja samo neka poznata imena: Veru Horvat-Pintarić,
Igora Zidića, Željku Čorak, Miljenka Jergovića, Slobodana
Šnajdera, Gorana Tribusona. Profesor Novak, međutim, naglašava, da
'Cicero' neće biti časopis intelektualnih birokrata, već list
pisan jednostavnim, lako razumljivim jezikom. U konkurentskom
listu Matice hrvatske 'Vijencu', događaju se kadrovski potresi
koji bi u smislu preuzimanja čitalačke publike mogli ići na ruku
'Ciceru'. A Slobodan P. Novak, nekadašnji prvi urednik 'Vijenca',
ovako komentira ta događanja:
= 'Vijenac', ovaj kakav je do sada izlazio, kroz proteklih pet
godina, ipak ulazi u potpuno završnu fazu - još će možda izići jedan
ili dva broja pod uredništvom Andreje Zlatar - a izdata su i pravila
kako bi izgledao taj novi list. On će biti potpuno pacificiran u tom
smislu da ni jedan uvodnik neće smjeti biti političkoga tipa, da će
većina članaka tretirati problematiku provincijske kulture,
kulture u provinciji. Da će, dakle, to biti jedan list bez oštrih
zubi, neka vrsta biltena Matice hrvatske. Sukobi u Matici hrvatskoj
su oduvijek ovakovi bili, samo što je sada prevladala jedna struja
koju smo mi nazvali provincijalnom. Oni koji su Maticu, kako je
nekadašnji drugi urednik 'Vijenca' Boris Maruna rekao, pretvorili
u konjušnicu.
Može li u današnjoj Hrvatskoj jedan list, pa makar i onaj za kulturu
i umjetnost, izlaziti bez promoviranja određenih političkih ideja,
bilo je posljednje pitanje koje smo postavili Slobodanu Prosperovu
Novaku.
= Nije moguće da list za kulturu ostane izvan politike. Nije moguće
u današnjoj Hrvatskoj da išta ostane izvan politike, naprosto zato
jer je politika zastrla ljudima čitavu stvarnost, i to na jedan vrlo
ružan, vrlo isprazan, vrlo nemoralan način. I Hrvatska danas je
obuzeta etičkim pitanjima, moralnim pitanjima i dobro je da je
tako. I ja se nadam da je to jedini način boljitka u Hrvatskoj, taj
jedan unutrašnji osjećaj koji su ljudi doživjeli, osjećaj
odgovornosti, osjećaj da pojedinac može promijeniti stvarnost. U
tom smislu, nadam se da dolaze nova vremena u Hrvatsku, kada će
pitanje kvantitete biti zamijenjena pitanjem kvalitete, kada će se
shvatiti da nije samo problem u sadržaju nego i u formi. 'Cicero'
će, nadam se, u taj malo poremećeni pejzaž donijeti neke nove
elemente".
(VOA)