FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US IHT 16. XI. INDIJA

US-ODNOSI-Trgovina +US IHT 16. XI. INDIJA ++SJEDINJENE DRŽAVE+THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE+16. XI. 1998.+Indija bi trebala biti na vrhu washingtonskog popisa+"Ovo nije bila najbolja godina za one u Washingtonu koji se žele +usredotočiti na vanjskopolitička pitanja. Kongres, Bijela kuća i +mediji bili su zaokupljeni Monicom Lewinsky i pričama o opozivu. +Sad se pažnja okrenula borbama u republikanskom vodstvu", piše +Stanley A. Weiss, utemeljitelj i predsjednik organizacije +američkih poslovnih vođa, Poslovnih izvršnih vlasti za nacionalnu +sigurnost.+"Čini se da ovih dana vanjskopolitička pitanja uspijevaju privući +pozornost samo na dva načina. Prvi je eksplozijama (razne države s +nuklearnim potencijalom južne Azije, teroristički napadi i +američka osveta u srednjoj Aziji i Africi, bombaška samoubojstva +usred nada za mir na Bliskom istoku te 'bi - ne bi' prijetnje vojnom +silom protiv Sadama Huseina zbog sramotnog kršenja dogovora).+Drugi je način kad se radi o Kini, zemlji čije gospodarske +mogućnosti nude obećanje silnih trgovinskih veza. Odnosi s Kinom +postali su sine qua non za američkog Predsjednika koji se želi +dokazati.
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 16. XI. 1998. Indija bi trebala biti na vrhu washingtonskog popisa "Ovo nije bila najbolja godina za one u Washingtonu koji se žele usredotočiti na vanjskopolitička pitanja. Kongres, Bijela kuća i mediji bili su zaokupljeni Monicom Lewinsky i pričama o opozivu. Sad se pažnja okrenula borbama u republikanskom vodstvu", piše Stanley A. Weiss, utemeljitelj i predsjednik organizacije američkih poslovnih vođa, Poslovnih izvršnih vlasti za nacionalnu sigurnost. "Čini se da ovih dana vanjskopolitička pitanja uspijevaju privući pozornost samo na dva načina. Prvi je eksplozijama (razne države s nuklearnim potencijalom južne Azije, teroristički napadi i američka osveta u srednjoj Aziji i Africi, bombaška samoubojstva usred nada za mir na Bliskom istoku te 'bi - ne bi' prijetnje vojnom silom protiv Sadama Huseina zbog sramotnog kršenja dogovora). Drugi je način kad se radi o Kini, zemlji čije gospodarske mogućnosti nude obećanje silnih trgovinskih veza. Odnosi s Kinom postali su sine qua non za američkog Predsjednika koji se želi dokazati. No ako su eksplozije i gospodarske prilike ono što je potrebno da se privuče američka pažnja, Indija bi trebala biti na vrhu popisa. Ta nova članica nuklearnog kluba također je potencijalno golemo tržište za američku robu i ulaganja. Sjedinjene su Države već sada najveći trgovinski partner Indije, s oko 11 milijarda dolara u dvosmjernoj trgovini, i što je još važnije, ulaganjima. Oba partnera iz toga vuku korist. Na Ameriku otpada oko 30% svih stranih ulaganja u Indiji. U međuvremenu, Indija, koja je stvorila drugi po brojnosti kadar znanstvenika i inženjera (nakon Amerike) smišlja sofisticiraniji software za američke proizvođače računala od bilo koje druge zemlje. Pa ipak, kad je Madeleine Albright prošlog studenoga posjetila Indiju, ona je bila prva američka ministrica vanjskih poslova koja je posjetila tu zemlju u 14 godina. Dugo vremena Sjedinjene Države tamo nisu imale čak ni veleposlanika. A izaslanici su stizali i odlazili brzo. Thomas Pickering, popularni veleposlanik u New Delhiju, povučen je 1993., nakon što je u zemlji proveo manje od godinu dana. Nijedan američki predsjednik nije posjetio Indiju od Carterova posjeta 1978. Predsjednik Clinton preletio je Indiju prošloga lipnja radi devetodnevnog putovanja Kinom. Sad je on najavio dugo planiran posjet potkontinentu. Jedan američki dužnosnik, pokušavajući obrazložiti tu odluku, izjavio je da to nije ukidanje kazne za indijske nuklearne eksplozije već njezino 'odgađanje radi napretka'. Nameće se usporedba s Kinom, popularnim odredištem američkih predsjednika još od Richarda Nixona 1972. Indija je bila prva zemlja koja je pozvala na globalno nuklearno razoružanje. A indijska vlada nikad nije prodavala rakete ni nuklearnu tehnologiju. Od 1974., kad je prvi put izazvala eksploziju atomske naprave, do svibnja ove godine, kad je izišla s pet eksplozija, ona je promatrala Kinu kako provodi više od 40 nuklearnih pokusa. Indija nije prekršila nikakve međunarodne ugovore jer nikad nije potpisala ni ugovor o neproliferaciji 1970. ni zabranu pokusa 1996. Kina je, međutim, najveći svjetski proliferator oružja masovnog uništenja. Od 1978. do nedavnog Clintonova sastanka u Pekingu, Kina je opetovano obećavala da neće prodavati nuklearnu i raketnu opremu i tehnologiju. Zatim bi kršila riječ, pa opet pristajala nikad ne počiniti ono što je već obećala nikad ne učiniti. Unatoč toj prošlosti opetovanog kršenja međunarodnih obećanja, Kina doslovno bez ograničenja uvozi američku visoku tehnologiju i opremu koja se može koristiti u vojne svrhe. Pa zašto ne Indija? U Indiji živi gotovo četvrtina svjetskog stanovništva. Ono što je savjetnik za nacionalnu sigurnost Samuel Berger izjavio o Kini vrijedi i za Indiju: 'Ne možete okrenuti leđa četvrtini svjetskog stanovništva.' (...) U međuvremenu, Kongres bi trebao ukloniti sankcije koje sprječavaju američke tvrtke da Indiji pruže potrebnu pomoć u zamjenjivanju ili čak upravljanju njezinim starim i možda opasnim nuklearnim elektranama. Novi Kongres zatim treba napustiti neke svoje prepirke i razviti politiku primjerenu rastućoj važnosti Indije. Jesu li zaista bile potrebne eksplozije da bismo primijetili Indiju?"

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙