FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

nj 14. XI. SZ: sad i turska i nafta

TR-US-RU-NAFTA-TRANSPORT-POLITIKA-Energetika-Promet-Vlada +nj 14. XI. SZ: sad i turska i nafta ++NJEMAČKA+S?DDEUTSCHE ZEITUNG+14. XI. 1998.+Crnomorske svađe oko crnog zlata+"Kada diplomati u glavnom stožeru Vijeća za suradnju na Crnom moru, +sa sjedištem u Istanbulu, pogledaju kroz prozor, pred njima se +pruža prizor iz snova. Središnjica labavog udruženja koje čini 11 +crnomorskih država i njihovi susjedi smještena je u jednoj palači u +zaljevu Istinye na Bosporu. Vani prolaze brodovi na putu između +Egejskog i Crnog mora, a suradnici Vijeća mogu promatrati i tankere +koji tuda prolaze 24 sata dnevno - uglavnom prazni i plitkog gaza na +putu prema sjeveru i pretovareni i dubokog gaza na putu prema jugu.+Nekoliko diplomata iz Bugarske, Rumunjske ili Ukrajine vjerojatno +je prošlih mjeseci provodilo vrijeme prebrojavajući te tankere. +Naime, bugarska, rumunjska i ukrajinska vlada jako bi voljele znati +koliko se nafte trenutačno prevozi kroz turske morske tjesnace i u +prvom redu koliko će ih možda jednog dana tek prolaziti. Svi oni +čekaju da nafta poteče iz zaliha na Kaspijskom moru. 'Svatko od nas +htio bi nešto zaraditi na tome, ali nitko se ne usuđuje otvoriti +usta sve dok Amerikanci i Turci ustraju na svom naftovodu na potezu +od Bakua do Ceyhana', priznao je jedan ukrajinski diplomat,
NJEMAČKA S?DDEUTSCHE ZEITUNG 14. XI. 1998. Crnomorske svađe oko crnog zlata "Kada diplomati u glavnom stožeru Vijeća za suradnju na Crnom moru, sa sjedištem u Istanbulu, pogledaju kroz prozor, pred njima se pruža prizor iz snova. Središnjica labavog udruženja koje čini 11 crnomorskih država i njihovi susjedi smještena je u jednoj palači u zaljevu Istinye na Bosporu. Vani prolaze brodovi na putu između Egejskog i Crnog mora, a suradnici Vijeća mogu promatrati i tankere koji tuda prolaze 24 sata dnevno - uglavnom prazni i plitkog gaza na putu prema sjeveru i pretovareni i dubokog gaza na putu prema jugu. Nekoliko diplomata iz Bugarske, Rumunjske ili Ukrajine vjerojatno je prošlih mjeseci provodilo vrijeme prebrojavajući te tankere. Naime, bugarska, rumunjska i ukrajinska vlada jako bi voljele znati koliko se nafte trenutačno prevozi kroz turske morske tjesnace i u prvom redu koliko će ih možda jednog dana tek prolaziti. Svi oni čekaju da nafta poteče iz zaliha na Kaspijskom moru. 'Svatko od nas htio bi nešto zaraditi na tome, ali nitko se ne usuđuje otvoriti usta sve dok Amerikanci i Turci ustraju na svom naftovodu na potezu od Bakua do Ceyhana', priznao je jedan ukrajinski diplomat, napomenuvši da crnomorske države zasigurno mogu ponuditi alternativne trase. Washingtonovo promicanje trase naftovoda na potezu od glavnog grada Azerbajdžana do turske luke na Sredozemlju Cyhan graniči gotovo sa žarom. Gledano iz komercijalne perspektive, gradnja tog ogranka naftovoda neće se, doduše, isplatiti još godinama, ali za SAD je odlučujuće razmatranje da se regionalni rivali Rusija i Iran neće moći okoristiti možebitnim bogatstvima u stepama oko Kaspijskog jezera. Stoga postojeći ogranci naftovoda prema Bandar Abbasu na Perzijskom zaljevu i prema Novorosijsku na Crnom moru nisu uključeni u razmatranja planera u američkom ministarstvu vanjskih poslova i u uredu američkog Predsjednika. Stoga se kao jedina možebitna alternativa nudi tankerski prijevoz kroz turske morske tjesnace. Naftne kompanije ne bi imale ništa protiv toga budući da je prijevoz nafte brodom četverostruko jefiniji od prijevoza naftovodom. No, Ankara se protivi toj opciji - djelomično prozirnim a djelomično valjanim argumentima. Prozirno je obrazloženje da je svaki argument protiv Bospora argument u prilog trasi prema Ceyhanu, koji preferira Ankara. Među boljim argumentima Ankare jest tvrdnja da je kapacitet Bospora i Dardanela ograničen. Već prošle godine spomenutim vodenim cestama prolazilo je više od 50 tisuća brodova, uključujući i uistinu čudovišne tankere, a njihov broj iz godine u godinu sve više raste. Potonuća su učestala pojava kao i tijesno izbjegavanje sudara. Dakle, samo je pitanje vremena kada će 12-milijunsku metropolu Istanbul pogoditi naftna katastrofa. Takva bi nesreća pak preko noći izazvala veliko poskupljenje osiguranja za tankere. U tom bi slučaju Bospor nepovratno izgubio status jeftine izvozne rute za naftne kompanije. Takav bi ishod bio prilika za crnomorske zemlje, koje se ionako čude što Amerikanci tako suzuju raspravu o prijevozu nafte. Naime, kada bi kaspijska nafta bila natovarena na tankere u gruzijskoj crnomorskoj luci Supsa, mogla bi odmah biti istovarena i prerađena na licu mjesta u ukrajinskoj Odesi i u bugarskom Burgasu. Naime, u oba grada postoje dovoljno velike rafinerije. No, obje države nastoje pridobiti potporu i za usmjeravanje ogranka naftovoda prema zapadu. Primjerice, iz Odese bi trebalo nadovariti tek nekoliko stotina kilometara cijevi, koje bi tada mogli biti povezani s legendarnim naftovodom 'Družba'. 'Družbom' već desetljećima teče ruska nafta i zemni plin preko Mađarske, Slovačke i Poljske prema tržištima u zapadnoj Eurpi. Političko-strateška prednost: Moskva ne bi imala kontrolu nad tijekom kaspijske nafte budući da bi ova bila puštena u naftovod tek na ukrajinskom teritoriju. Ukrajina je pak vrlo visoko rangirana na popisu država koje bi SAD željele pretvoriti u protutežu Rusiji. Rumunjska i Bugarska imaju nešto slabije izglede za sudjelovanje u zaradi koju bi mogla donijeti nafta. Naime, ne postoje naftovodi koji od Crnog mora vode prema zapadu - primjerice, do Jadrana. Osim toga, takvi bi naftovodi prolazili kroz Makedoniju, Albaniju, Srbiju i slična nesigurna područja - a to je prevelik politički rizik. Ni zajednički projekt Bugara i Grka nema pretjerano svjetlu budućnost: riječ je o mini-naftovodu između Burgasa na Crnom moru i Alexandropoulisa na Egejskom moru. On bi, doduše, zaobišao Bospor ali je njegova isplativost dvojbena. Naime, naftu bi ipak trebalo dva puta pretovarivati - s tankera u naftovod i iz naftovoda na tankere - što bi bio skup pothvat za naftne kompanije. Ionako nijedna crnomorska država ne očituje glasno svoje želje, vezane za naftu. Naime, nitko ne želi razljutiti turskog partnera koji pak zasada ima tek jedan protuargument u odnosu na primjenu luka u Rusiji, Ukrajini i Bugarskoj. Budući da je Crno more prava vjetrometima, te su luke jako izložene olujama i kišama", podsjeća na kraju komentara Wolfgang Koydl.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙