ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Otvorenje novoga stalnoga postava +zagrebačke Moderne galerije očekuje se s velikim zanimanjem. Autor +postava, koji će se svečano otvoriti 21. studenoga, ravnatelj je +Galerije Igor Zidić. Stalnim
postavom obuhvaćeno je razdoblje +hrvatske likovne umjetnosti od 1850. do 1950. - punih sto godina +moderne umjetnosti, a u postav su uključeni i slikari s početka 19. +stoljeća, Angelović i Karas. Drugi dio postava obuhvatit će +razdoblje od 1950. do 2000., i njegovo otvorenje priredit će se te +godine.
galerije
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Otvorenje novoga stalnoga postava
zagrebačke Moderne galerije očekuje se s velikim zanimanjem. Autor
postava, koji će se svečano otvoriti 21. studenoga, ravnatelj je
Galerije Igor Zidić. Stalnim postavom obuhvaćeno je razdoblje
hrvatske likovne umjetnosti od 1850. do 1950. - punih sto godina
moderne umjetnosti, a u postav su uključeni i slikari s početka 19.
stoljeća, Angelović i Karas. Drugi dio postava obuhvatit će
razdoblje od 1950. do 2000., i njegovo otvorenje priredit će se te
godine. #L#
"Novi postav bitno se razlikuje od staroga", izjavio je Igor Zidić,
dodajući da kako je to ujedno i pitanje promatranja povijesne
situacije koja je danas jasnija nego što je bila prije 20 godina. "U
Europi su se dogodili mnogi revalorizacijski pokreti. Nizovima
velikih izložaba mnoge su se stvari izmijenile, vraćena je važnost
secesiji i simbolizmu, vraćene su dvadesete i tridesete godina ovog
stoljeća kako primjer povratka prirodi. Upravo nam je ta situacija
pomogla vidjeti da su dvadesete i tridesete godine našeg stoljeća
jedno od najboljih razdoblja hrvatske moderne umjetnosti", kazao
je autor postava.
Podnaslov: Postavom obuhvaćeno 380 djela
Novi stalni postav, kojemu je prvi dio smješten u 16 dvorana
Moderene galerije, obuhvaća oko 380 djela, od gotovo njih 10.000
koje u fundusu ima Moderna galerija. Za postav je napravljeno 300
novih okvira prema nekadašnjim originalima, a ostatak je, kao i
slikarska platna, restaurirao Ivan Jurčević.
U novom postavu ima i nekih noviteta, postignutih paravanima, koji
su pokretni i montažni te potpuno zadovoljavaju funkciju muzeja, ne
otežavajući prohodnost i preglednosti. Takvim zahvatima dobilo se
na površini izlagačkog prostora. Napravljena su i nova postolja za
skulpture, većinom mramorna i metalna, koja je osmislio arhitekt
Željko Kovačić.
"Nastojali smo provesti koliko je to moguće jedan povijesni
kriterij po kojemu je povijest zbivanja uvijek ispred pojedinca,
nastojali smo pratiti neke stilske, sadržajne i druge cjeline koje
nastaju u određenim razdobljima, primjerice znaci plenerizma,
stanje akademizma kao povijesnih pojava. Ista je situacija i sa
socrealizmom jer u nas se doista nije radilo prema ruskim
receptima. Kriterij je bio kao i za sva druga razdoblja, tražili smo
dobre slike iz tog vremena. Od toga razdoblja nisam htio praviti
karikaturu jer ona se može napraviti od svakog razdoblja ako se uzme
ono najgore", kazao je Zidić, posebno istaknuvši važnost 20-ih i
30-ih godina ovoga stoljeća - djela Trepša, Gecana i Uzelca.
Podnaslov: Bukovčeve slike u nekoliko soba
Objašnjavajući kriterij po kojemu se ravnao u pripremanju stalnoga
postava, Zidić je rekao kako mu je bilo osobito stalo da se vidi koji
su hrvatski umjetnici jako važni ne samo po kvaliteti djela, nego i
po djelovanju, po onome što njihova djela govore mlađima, idućoj
generaciji. Tako kaže da se Bukovčeva djela provlače kroz nekoliko
soba, što se za Račića nije moglo očekivati, kad znamo da je njegov
opus praktično nastao u tri godine. Što se tiče djela Miroslava
Kraljevića, zastupljen je u muenchenskoj školi, ali i u svom
pariškom razdoblju i kroz produženi život Proljetnog salona. Kad
bude gotov i drugi dio postava, koji će zaokružiti kraj ovog
stoljeća, i u njemu će će biti djela iz muenchenskog kruga,
primjerice Oskara Hermana. Od hrvatskih umjetnika u ovom prvom
stalnom postavu izložena su djela Slave Raškaj, Naste Rojc, Anke
Krizmanić, a u drugom dijelu bit će znatno više zastupljene
umjetnice.
Zidić sa zadovoljstvom ističe kako će postav prikazati neke
ličnosti i njihova djela koja su bila doista zabačena. "Pri radu na
postavu poštovao sam svako djelo, u svakom od njih vidim određeno
značenje", kazao je, dodavši kako Vlahu Bukovca danas gleda u
drukčijem svjetlu nego prije dvadeset godina, što je i pitanje
objektivnijeg promatranja povijesne situacije koja je danas puno
jasnija.
Novi stalni postav bit će popraćen katalogom - monografijom, koja
će tiskati početkom godine, a sadržavat će oko 300 reprodukcija i
tekst o hrvatskoj umjetnosti i postavu Igora Zidića.
Ana Todorić
(Hina) ta mc