belgija-le soir od 12.11.98.europa

BELGIJA LE SOIR 12. XI. 1998. Nakon obećanja dolazi stvarnost "Prije godinu i pol dana, u srpnju 1997., Europsko je povjerenstvo prerezalo jabuku popola. Tehnički je bilo nemoguće pregovarati s dvanaest zemalja koje su kandidati za pristup. Tada je, na temelju tadašnjih prilika, Povjerenstvo predložilo da se pregovara sa šest od njih. Petnaestorica su prijedlog poduprla. Kako se ne bi stekao dojam da se željezni zastor ponovno podiže, samo istočnije, svi će se kandidati ipak uključiti u 'proces pristupa', uz financijsku i administrativnu pomoć nakon završetka procesa, i u europsku konferenciju koja će se usredotočiti na vanjsku politiku i borbu protiv kriminala. Svi su željeli da se ciparsko pitanje riješi povoljno za Cipar. Jer odgađati pristup Cipra zbog političkih razloga neizbježno bi dovelo do toga da Grčka stavi svoj veto na svako proširenje. Ta je teorijska predodžba suočena sa stvarnošću. Ponajprije zato što više nije jasna granica između dviju skupina, onih koji su 'unutra' i onih koji su 'pred vratima', kako domišljato kažu u Povjerenstvu. Budući da su ih prošle godine smatrali kandidatima koji su odmah prikladni za pregovore, kao one koji su 'unutra', Republika Češka i Slovenija usporile su svoje pripreme i vise na repu prve skupine. Naprotiv, Letonija, Litva i možda Slovačka, nakon odlaska nedemokratskog Mečiara, napredovale su u drugoj skupini. Da Povjerenstvo mora danas prerezati jabuku, rezultat možda ne bi bio isti. Osim toga, nejednak odnos koji se htjelo prikriti zajedničkim 'procesom za pristup', jasniji je nego ikada. Očito je da će Bugarska i Rumunjska koje druga skupina tegli, još dugo biti izvan igre. Rumunjska je čak nazadovala u pogledu kriterija za pristup. Sindrom novog željeznog zastora mogao bi ove dvije zemlje jednostavno otjerati ne samo u skupinu onih 'pred vratima', već onih koji su 'vani'. Napokon, ciparsko je pitanje još opasno. Četverim zemljama (Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska) koje su upozorile Uniju na pristup podijeljenog otoka, grčki je ministar u utorak odgovorio: 'Nijedan grčki parlament neće nikada potvrditi pristup drugih zemalja ako se takvo nepravedno načelo bude i dalje primjenjivalo na Cipar.' Iako su pregovori počeli u utorak, do pristupa je još daleko. Ne samo zbog ciparskog procijepa, već i zbog toga što pregovarači još nisu dotaknuli prave teme: slobodno kretanje radne snage, nadzor na granici, agrarna politika, državna pomoć .... K tome, sljedećih mjeseci proširenje neće biti najvažnija zadaća petnaestorice koji moraju pregovarati među sobom. Riječ je o reformi proračuna, agrarnoj politici, regionalnoj pomoći i ustanovama. Vlade zemalja pristupnica mogle bi se tako naći pred rastresenim sugovornicima, izgubiti strpljenje i naći se u nemilosti svoga pučanstva", piše A. R.