ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Izvršenje hrvatskih obveza da će +osigurati suđenje osobama odgovornima za slučajeve mučenja i +zlostavljanja najbolje se očituje u praktičnim odgovorima vlasti +prema pojedinačnim slučajevima, a ne
statistikom ili opisom +hrvatskih zakona, stoji u izvjeću Amnesty Internationala o +situaciji u Hrvatskoj objavljenom u petak u sjedištu organizacije u +Londonu.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Izvršenje hrvatskih obveza da će
osigurati suđenje osobama odgovornima za slučajeve mučenja i
zlostavljanja najbolje se očituje u praktičnim odgovorima vlasti
prema pojedinačnim slučajevima, a ne statistikom ili opisom
hrvatskih zakona, stoji u izvjeću Amnesty Internationala o
situaciji u Hrvatskoj objavljenom u petak u sjedištu organizacije u
Londonu. #L#
Amnesty International je primio izvješća o slučajevima mučenja i
zlostavljanja u Hrvatskoj, a slučajevi policijske brutalnosti
ponekad se mogu pronaći i u dnevnim listovima, stoji u izvješću.
Hrvatska će petak UN-ovom Odboru protiv mučenja, tijelu koje
nadgleda ispunjenje prava zajamčenih Konvencijom protiv mučenja i
ostalih okrutnih, neljudskih, ponižavajućih ponašanja ili
kažnjavanja, podnijeti izvješće o provedbi zajamčenih prava iz te
Konvencije. To će biti drugo hrvatsko pojavljivanje pred tim
Odborom. Prvo je bilo u svibnju 1996., navodi Amnesty
International.
"Jedina pozitivna promjena u odnosu na 1996. godinu jest činjenica
da je Hrvatska ove godine promijenila svoje zakone, pa su sada
mučenje i zlostavljanje kriminalni prekršaji. Međutim, podizanje
optužnica je relativno slabo i prema saznanjima Amnesty
Internationala, još nisu podignute", tvrdi Amnesty
International.
"Iako su normativne promjene važne, pravi ispit predstavlja
odnošenje vlasti prema pojedinim slučajevima, a na tom polju
Amnesty International zadržava svoju zabrinutost", dodaje se u
izvješću.
Kao primjer Amnesty International navodi slučaj Šefika Mujkića,
koji je u rujnu 1995. godine umro od posljedica mučenja, što se
jasno vidi na fotografijama njegova tijela. Iako su proglašeni
krivima na prvostupanjskom suđenju, dvojica osumnjičena časnika
Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) nalaze se na slobodi,
otkako je hrvatski Vrhovni sud u listpadu 1996. vratio slučaj na
ponovno suđenje.
Amnesty International također izražava zabrinutost što hrvatske
vlasti nisu ispunile jednu od osnovnih preporuka UN-ova Odbora
protiv mučenja iz 1996. godine: uspostavu neovisnog povjerenstva
koje će istražiti optužbe o slučajevima mučenja i zlostavljanja
nakon operacija Bljesak i Oluja, a ti su slučajevi, kako navodi
Amnesty International, vrlo dobro dokumentirani.
U kolovozu 1995. godine Amnesty International je objavio dokument
"Nekažnjeno ubijanje nakon Oluje", u kojem je otkrio neaktivnost
hrvatskih vlasti u privođenju pravdi osoba odgovornih za zločine
nakon vojnih akcija 1995. godine i također predložio osnivanje
povjerenstva koje je trebalo ustanoviti bilo kakav pokušaj
zataškavanja u to doba počinjenih zločina. Amnesty International u
svom izvješću također ističe kako su hrvatskim vlastima
dostavljene pojedinosti o svim slučajevima počinjenih zločina
prijavljenima Amnestyju, na što hrvatske vlasti ili nisu
odgovorile ili su ustvrdile kako se radi o "nekontroliranim
pojedincima".
Amnesty International je promatrao različite načine kojima
hrvatske vlasti pristupaju rješavanju slučajeva mučenja ili
zlostavljanja. U odlučnosti hrvatskih vlasti da odgovorne osobe
privedu pravdi ili istraže pojedine slučajeve očituje se
diskriminacija, tvrdi Amnesty International.
Amnesty International naposlijetku izražava uvjerenje kako je
nedostatak svijesti o ljudskim pravima razlog što pojedine žrtve
policijskog zlostavljanja uopće ne prijavljuju svoje slučajeve.
Kako mnoga pitanja o ljudskim pravima u Hrvatskoj proizlaze iz
nedavnih sukoba u toj zemlji i susjednoj BiH, u Hrvatskoj postoji
široko krivo shvaćanje da su ljudska prava isključivo pitanje
nacionalnih manjina, ističe se na kraju izvješća.
(Hina) dj sv