ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Ovogodišnji "Šimićevi susreti", +književno-kulturna priredba utemeljena 1970. godine u Grudama, +biti će posvećeni stotoj obljetnici pjesnika Antuna Branka Šimića. +Od 15. do 20. studenoga, hrvatski
pjesnici, dramski umjetnici i +nakladnici u okviru "Šimićevih susreta" posjetit će njegovo rodno +mjesto Drinovce te Grude, Široki Brijeg, Mostar, Vinkovce i Zagreb, +mjesta u kojima je Šimić ostavio svoj pjesnički trag.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Ovogodišnji "Šimićevi susreti",
književno-kulturna priredba utemeljena 1970. godine u Grudama,
biti će posvećeni stotoj obljetnici pjesnika Antuna Branka Šimića.
Od 15. do 20. studenoga, hrvatski pjesnici, dramski umjetnici i
nakladnici u okviru "Šimićevih susreta" posjetit će njegovo rodno
mjesto Drinovce te Grude, Široki Brijeg, Mostar, Vinkovce i Zagreb,
mjesta u kojima je Šimić ostavio svoj pjesnički trag.#L#
U okviru priredbe, u Drinovcima će biti predstavljene dvije
vrijedne publikacije o Šimiću. Riječ je o novom izdanju Šimićevih
Sabranih djela, priređivača Dubravka Jelčića i Nedjeljka
Mihanovića te dvojezičnom izdanju njegovih izabranih pjesama, na
talijanskom i hrvatskom jeziku, u izboru i prijevodu Daniela
Načinovića, urednika Borisa Biletića. Uz to, Hrvatska televizija
premijerno će prikazati televizijski film o Šimićevu životu i
djelu, scenarista Ljubica Benovića, redatelja Davora Šarića i
urednika Marijana Bušića.
U Mostaru i Zagrebu održat će se simpozij o djelu ovog pjesnika koji
je bitno utjecao na moderno hrvatsko pjesništvo i kritičko
promišljanje umjetnosti u riječi.
U ovoj prigodi, Hrvatska pošta izdala je poštansku marku s likom A.
B. Šimića.
"Pjesnik preobraženja" Antun Branko Šimić rođen je u hercegovačkom
selu Drinovcima 18. studenoga 1898. Gotovo cijeli svoj književni
opus stvorio je u Zagrebu, gdje je i umro 2. svibnja 1925. i pokopan
na groblju Mirogoj.
Odbor za obilježavanje stote obljetnice rođenja A. B. Šimića čine
Dubravko Jelčić, predsjednik, Mile Pešorda, tajnik, zatim
Nedjeljko Mihanović, Vlado Pandžić, Božidar Petrač, Dobroslav
Galić i Jozo Marić.
(Hina) il