fr-liberation 11.11.eu-proširenje

FRANCUSKA LIBERATION 11. XI. 1998. Europska unija škripi dok se proširuje "Proširenje Europske unije? Nitko se više, osim Nordijaca, ne usuđuje pomicati nadnevak prije 2006. Međutim, ne tako davno, 1997., Jacques Chirac je bulaznio obećavajući istočnim zemljama da će moći pristupiti Uniji do 2000. On nije bio jedini koji je niz dlaku gladio stare narodne demokracije koje su nastojale da što prije dođu pod gospodarski kišobran Unije. Njegov tadašnji partner Helmut Kohl govorio je gotovo isto, kao i velika većina zapadnoeuropskih vlada. Najopreznije je bilo Povjerenstvo koje je bilo uvjereno da će se prvi pristupi dogoditi u siječnju 2003... Samo države na jugu i Irska, koje su se plašile da će financijski teret proširenja podnijeti područja siromašnija od njih, nisu dijelile to oduševljenje, ali ni stavljale svoj strah na velika zvona. Međutim, poluslužbeno, mnogi su diplomati očitovali svoju sumnjičavost glede te usiljene hodnje prema Europi dvadeset šestorice (petnaestorica plus deset zemalja srednje i istočne Europe, plus Cipar). Danas je govor drugačiji ili, bolje rečeno, više nema licemjerstva. Dok su jučer u Bruxellesu započeli konkretni pregovori s Estonijom, Poljskom, Republikom Češkom, Mađarskom, Slovenijom i Ciprom - koji su službeno započeli 31. III. - mnogi drže da će pregovori trajati dulje nego je bilo predviđeno, iako nitko ne želi navesti nadnevak: 'Bilo je previše Šdo sadaĆ nepromišljenog brbljanja, podrugivao se Hubert Vedrine, francuski ministar vanjskih poslova. Pregovori će biti završeni kad budu završeni.' Novom je njemačkom kancelaru Gerhardu Schr?deru palo u dužnost da glasno kaže ono što su svi mislili, izjavivši na susretu na vrhu u P?rtschachu 24. listopada da će proširenje biti 'teže i složenije nego se mislilo'. 5. studenoga rekao je u Poljskoj: 'Za razliku od moga prethodnika, nemam dovoljno mašte da navedem bilo kakav nadnevak za proširenje Europske unije. Mislim da ne treba govoriti ni o kakvom nadnevku kako se ne bismo obmanjivali.' Zemlje pristupnice - napose Poljska koja je tražila da se utvrdi nadnevak za pristup - uzalud se trude. Svakako, nije riječ o tomu da se odustane od proširenja, već da se radi bez žurbe. Većina je europskih zemalja napokon postala svjesna da najprije treba načiniti red u kući, a tek onda pozivati goste. Hubert Vedrine jučer je podsjetio bez kićenja: petnaestorica se u 1999. moraju dogovoriti oko Agende 2000. (zakon o programiranju proračuna od 2000. do 2006., reforma zajedničke agrarne politike i pomoći područjima) i ponovno započeti reformu ustanova unutar Unije, što je 'apsolutni preduvjet za Francusku'. U svezi s prvom točkom napredak ostvaren na pregovorima je neznatan, što će otežati prihvaćanje Agende 2000. u prvom polugodištu 1999. Osim ako, što je moguće, jedan dio žrtava koje proširenje traži od zemalja s puno nižim životnim standardom od petnaestorice, ne bude prenesen na sljedeći zakon o programiranju proračuna (2007. - 2013.). Dakle, ako se ne želi da se istočne zemlje miješaju u tu važnu raspravu koja će se održati 2005. - 2006., prijeko je potrebno da do proširenja ne dođe prije tog nadnevka. Budući da u ugovoru iz Amsterdama nije zabilježen napredak glede ustanova, petnaestorica se neće od danas do sutra dogovoriti o načinu kako će djelovati Europa s tridesetak članica. Zanimljivo je da Europsko povjerenstvo, čini se, nije shvatilo da su se vremena promijenila. U izvješću 'o napretku svih zemalja pristupnica s kojima se vode pregovori', koje je jučer predalo petnaestorici, Povjerenstvo predlaže da se pregovori s Letonijom započnu 'prije konca 1999.' Ono također smatra da će Litva i Slovačka - koja je otjerala svog nedemokratskog premijera Mečiara - moći brzo uskočiti u prvi vlak. Uostalom, kao i Malta koja je obnovila svoju molbu za pristup. Vedrine nije bio oduševljen: Francuska 'ne prihvaća ispade', odlučno je rekao jučer. K tome, Pariz ne skriva svoju zabrinutost zbog činjenice da su Bugarska i Rumunjska, koje su tako osamljene, na dulje vrijeme bačene na ničiju zemlju u pratnji Turske. Istina je da ove tri zemlje, za razliku od baltičkih zemalja koje podupiru nordijske članice EU, nemaju potpore iz Bruxellesa", izvješćuje iz Bruxellesa Jean Qatremer.