US IHT 10. XI. BONN

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 10. XI. 1998. Bonn zahtijeva gospodarski poticaj "Upozoravajući na žurnu potrebu poduzimanja koraka za suprotstavljanje 'jasnim znacima usporavanja širom Europe', visoki su njemački gospodarski savjetnici u ponedjeljak ostavili otvorena vrata 'privremenom' popuštanju krutosti dogovora iz Maastrichta", pišu Alan Friedman i John Schmid. "Heiner Flassbeck, glavni zamjenik novoga njemačkog ministra financija Oskara Lafontainea, izjavio je da privremeno popuštanje europskog ograničenja proračunskog manjka 'ne treba isključiti', ne smanji li Bundesbanka kamate radi poticanja ulaganja i stvaranja novih poslova. G. Flassbeck je u intervjuu također izjavio da će Njemačka uskoro od drugih članica skupine sedam industrijskih zemalja zatražiti uspostavljanje globalnog sustava nadziranih ili ciljnih tečajeva, radi borbe protiv valutnog meteža. Pretpostavivši da taj prijedlog možda neće biti privlačan svim članicama te skupine, on je pozvao na 'natjecanje zamisli' u skupini. (...) Kritici su novu bonnsku vladu napali zbog bojazni da bi slabija fiskalna disciplina Njemačke potakla zemlje poput Italije da odbace pravila o potrošnji i smanjenju proračuna prema dogovoru postignutom u Maastricthu. Kao odgovor, g. Flassbeck je izjavio: 'Svi mi u Europi moramo misliti o prikladnom sklopu politike u razdoblju gospodarskog usporavanja'. Očekuje se da će kancelar Gerhard Schr?der u svom prvom političkom govoru pred njemačkim parlamentom u utorak obećati predanost fiskalnoj disciplini. G. Flassbeck je izjavio da potpuno podupire kancelara i ustrajao je da je vlada o tom pitanju jednodušna, u srednjoročnom razdoblju. No kratkoročno, g. Flassbeck se pita: 'Uoči usporavanja i u nedostatku brze reakcije monetarne politike, što će poduzeti fiskalna politika?' On je najavio planove za niz sastanaka između g. Lafontainea i njegovih kolega iz skupine sedmorice. Sastanci će se održati u Washingtonu, Parizu, Rimu i Londonu u slijedećih deset dana u kojima će Njemačka predložiti 'sustav nadzirane fleksibilnosti'. Kad su ga podsjetili da se viši američki dužnosnici ministarstva financija tome protive, g. Flassbeck je izjavio da je u skupini sedam zemalja došlo vrijeme za 'natjecanje zamisli'. (...) G. Flassbeck je u intervjuu u bonnskom ministarstvu financija izjavio: 'Postavlja se pitanje što možemo učiniti. Hoćemo li imati manjkove ili bi bilo razumnije smanjiti kamatne stope?' Na pitanje što će vlada učiniti ako se Bundesbanka i nova Europska središnja banka nastave opirati pritiscima za smanjenje kamata, g. Flassbeck je izjavio: 'To je hipotetičan slučaj u ovom trenutku, no ne može biti isključen.' (...) Dodao je: 'Ako nam nije dopušteno primijeniti monetarnu politiku, tad je logično ponovno razmotriti fiskalnu politiku i potrošnju'. Spomenuvši tri 'instrumenta' kojima se moguće usprotiviti usporavanju - povećanje plaća, blaži kreditni uvjeti i vladina potrošnja - g. Flassbeck je izjavio: 'Pod normalnim uvjetima, monetarna je politika uvijek snažniji instrument od fiskalne politike'. On je nastavio: 'To je razlog zbog kojega bih prvo bio skloniji uporabi monetarne politike'. (...) Zatim je dodao: 'Postavlja se pitanje kako izbjeći novih pola milijuna nezaposlenih. I pitanje bi moglo biti: hoćemo li to izbjeći ili dopustiti da se dogodi?' (...)" Novinar dodaje kako su u Njemačkoj potrošnja i ulaganje u strojeve niski. Cijene rastu po godišnjoj stopi od 0,7%, što je, primjetio je Flassbeck, dosta niže od ciljanih 2%. "U još jednom pokazatelju neokeynesijanskog stajališta nove vlade, g. Flassbeck je izjavio da bi se potrošnja mogla potaknuti povećanjem plaća većim od prosječnih 2% posljednih godina. Da potakne potrošnju, smatra da je potreban 'postupan povratak na 3% do 4% godišnjeg povećanja plaća. Najavljujući planove za njemačku inicijativu, g. Flassbeck je naglasio da je valutni metež pokazao potrebu za 'nekom vrstom mehanizma prilagodbe' koji bi valutama dopuštao da fluktuiraju na manje nepostojan način."