SLOVENIJA SE PRIPREMA ZA EU, ALI OPORBA KRIVI VLADU ZA SPOROST

LJUBLJANA, 10. studenog (Hina) - Slovenija je u utorak, kao posljednja iz skupine 6 država-kandidatkinja za proširenje Europske unije u prvom krugu, započela s procesom pregovora o prilagodbi svog zakonodavnog sustava pravilima Europske unije.#L# Kako je prije svog odlaska u Bruxelles izjavio ministar vanjskih poslova Boris Frlec, Slovenija se kvalitetno pripremila za taj proces, koji u Ljubljani posljednjih dana prijeti opstanku sadašnje koalicije liberalnih demokrata (LDS) i pučke stranke (SLS). Na vladu i oporbu šokantno je, naime, djelovalo izvješće Europske komisije, koja je prošlog tjedna poručila Ljubljani da u posljednjih godinu i pol dana na planu prilagodbe europskom pravnom poretku, sustavu zakona i propisa od desetak tisuća stranica, nije učinila ništa, iako je deklarirala da će za ulazak u EU biti spremna 2002. godine. Sada oporbene stranke ogorčeno traže odlazak sadašnje vlade i tvrde da u Europsku uniju nije moguće ući sa savezom stranaka koje su programski tako različite kao Drnovšekovi liberali, Podobnikovi pučani i protureformski demokratski umirovljenici (Desus). Premijer je za zastoj u prihvaćanju zakona o dodanoj vrijednosti, zakona o trošarinama, zakona o bankama i osiguravajućim društvima i nekih drugih optužio radikalnu oporbu na čelu s "premijerom u sjeni", predsjednikom socijaldemokrata Janezom Janšom. Oporba tvrdi da su premijerove optužbe nelogične - u parlamentu njegova vlada ima potrebnu većinu, ali se ne zna sama dogovoriti niti odrediti nacionalne ciljeve u pregovorima s Europom. Ministar za europske poslove Igor Bavčar, kojega devet posto Slovenaca (tako su pokazala istraživanja lista "Delo") optužuje da je jedan od glavnih krivaca za zastoj u europskom pravcu, u utorak je optužio oporbu da je kriva što je parlament sve manje produktivan jer zahtijeva izvanredne sjednice s političkom motivacijom i sjednice na kojima se glasuje o odgovornosti ministara. Po Bavčarovim je podacima parlament prije pet godina usvojio čak 109 zakonskih propisa, ove godine samo šesdesetak. Kako piše koruški "Tageszeitung", ne dijeleći naklonjenost službenog Beča prema susjednoj državi preko Karavanki, Slovenija na članstvo u Europskoj uniji ne može računati prije 2005. godine jer zaostaje u reformama, stranim investicijama, privatizaciji i učinkovitosti industrije. 54 posto Austrijanaca nije naklonjeno ulasku Slovenije u EU jer se boje dolaska jeftinije radne snage. Slovenski politički analitičari boje se da je dolazak Schroederovih socijaldemokrata na vlast u Njemačkoj prije slaba nego dobra vijest za male države srednje Europe koje kucaju na europska vrata i da je procesu širenja bio više naklonjen Helmut Kohl. Predsjednik kršćanskih demokrata i nekadašnji ministar vanjskih poslova Lojze Peterle, međutim, računa da vrijeme za proeuropsku konzervativnu koaliciju u Sloveniji tek dolazi i da bi vlada desnog centra u kojoj bi dominirali socijaldemokrati i kršćanski demokrati spremnije i bez "fige u džepu" brže i iskrenije približila Sloveniju Bruxellesu. Peterle je u utorak, dok je njegov nasljednik na mjestu ministra vanjskih poslova Frlec bio u Bruxellesu, zatražio izvanredno zasjedanje parlamenta na kojem bi se raspravljalo može li Drnovšek, nakon ocjena iz Bruxellesa, još uživati povjerenje slovenskih birača i ne zaslužuje li takva ocjena izvanredne izbore. (Hina) fl rb