RIM, 10. studenoga (Hina/AR)- Hrvatska u 20. stoljeću, odnosno od +raspada Austrougarske monarhije do stanja neovisne Hrvatske u +današnjoj međunarodnoj zajednici, bila je tema današnjeg +savjetovanja na rimskom sveučilištu "La
Sapienza", održanog u +organizaciji Fakulteta književnosti i Hrvatsko-talijanske +udruge.
RIM, 10. studenoga (Hina/AR)- Hrvatska u 20. stoljeću, odnosno od
raspada Austrougarske monarhije do stanja neovisne Hrvatske u
današnjoj međunarodnoj zajednici, bila je tema današnjeg
savjetovanja na rimskom sveučilištu "La Sapienza", održanog u
organizaciji Fakulteta književnosti i Hrvatsko-talijanske
udruge.#L#
Sudionike skupa pozdravili su hrvatski veleposlanik u Rimu Davorin
Rudolf, te dekan fakulteta Emanuele Paratore.
O ulozi Crkve u Austro-ugarskoj monarhiji i zatim u Kraljevini
Srba, Hrvata i Slovenaca govorio je profesor na "Sapienzi"
Antonello Biagini. Kazao je da su Srbi stalno provodili
hegemnoističku politiku prema ostalim narodima na tim prostorima,
te je objašnjavao i nastanak kraljevine triju naroda koja je
trebala biti ravnopravni savez, ali se ubrzo pokazala srpsko
centraliziranim.
Sudac Lav Znidarčić govorio je o Crkvi i politici u Hrvatskoj u
vrijeme zagrebačkog nadbiskupa Stepinca, te je rekao da je proces
vođen protiv njega bio ne samo žalosnim, već i tipičnim
staljinističkim.
Mons. Juraj Batelja, koji je bio postulatorom u kauzi beatifikacije
Stepinca, govorio je o njegovu duhovnom i pastoralnom liku.
Naglasio je da je Stepinac bio borcem za ljudska prava, da je još
1942. osudio rasizam. Stepinac je govorio kako Katolička crkva ne
priznanje nikakvu rasu, pa ni rasu vladara ni rasu robova, već samo
čovjeka.
Počasni sudac Vrhovnog suda Mario Caristo govorio je o pravnim
pitanjima vezanima za raspad SFRJ i stvaranje suverene Hrvatske.
Istaknuo je da je i u Ustavu SFRJ postojalo pravo na samoodređenje
republika.
Rita Tolomeo, profesorica sa "Sapienze" govorila je o sadašnjem
položaju Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Kazala je da je bez
obzira na provedenu privatizaciju nekih poduzeća u Hrvatskoj,
gospodarstvo ipak u teškom stanju. Poljodjelstvo je, uz ostalo, u
teškome položaju i zbog toga što se na nekim površinama, posebno
onima koje su bile okupirane, još nalaze mine.
Turizam također nije donio zadovoljavajuću žetvu, a odnosi s EU-om
su posebno teški i zbog toga što europske zemlje ne mogu pripomoći
Hrvatskoj preko programa PHARE. Od Hrvatske se traži da ispuni neke
obveze, a do tada će ona ostati, nažalost, kako je rekla profesorica
Tolomeo, politički izolirana. Zanimljiva predavanja su u prepunoj
dvorani pratili brojni studenti i drugi zainteresirani.
(Hina) st dh