ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - + BRUXELLES - Vijeće ministara EU-a odlučilo je u ponedjeljak da EU +neće mijenjati dosadašnju razinu odnosa sa Hrvatskom, odnosno +Hrvatska će zasad nastaviti uživati trgovinske preferencije, ali, +kako
su izvijestili ministri EU, uvjeti za ulazak u program PHARE i +za pregovore o sporazumu o suradnji nisu još ispunjeni. +Prihvaćajući ocjene Europske komisije o razini ispunjenja uvjeta +za približavanje Hrvatske Uniji, ministri su se suglasili da je u +Hrvatskoj postignut određeni napredak, ali neravnomjeran, te su +također ocijenili kako postoji razmimoilaženje između iskazanih +namjera i njihove provedbe.+ ZAGREB - Parlamentarna konferencija Srednjeeuropske inicijative +(SEI) završila je u ponedjeljak u Zagrebu s radom, usvajanjem +završnog dokumenta kojim se obnovio poziv na jačanje gospodarske +suradnje 16 država članica kao i na intenzivnije napore u +provođenju Sarajevske deklaracije i plana akcije SEI. + BEOGRAD - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović jučer je u Podgorici +razgovarao s hrvatskim veleposlanikom u SRJ Zvonimirom Markovićem +o otvorenim pitanjima u odnosima Hrvatske i Crne Gore, među kojima o +pitanju Prevlake i otvaranju graničnih prijelaza Debeli Brijeg i +Konfin. Marković je istaknuo da je Prevlaka sigurnosno, a ne
ZAGREB, 10. studenoga (Hina) -
BRUXELLES - Vijeće ministara EU-a odlučilo je u ponedjeljak da EU
neće mijenjati dosadašnju razinu odnosa sa Hrvatskom, odnosno
Hrvatska će zasad nastaviti uživati trgovinske preferencije, ali,
kako su izvijestili ministri EU, uvjeti za ulazak u program PHARE i
za pregovore o sporazumu o suradnji nisu još ispunjeni.
Prihvaćajući ocjene Europske komisije o razini ispunjenja uvjeta
za približavanje Hrvatske Uniji, ministri su se suglasili da je u
Hrvatskoj postignut određeni napredak, ali neravnomjeran, te su
također ocijenili kako postoji razmimoilaženje između iskazanih
namjera i njihove provedbe.
ZAGREB - Parlamentarna konferencija Srednjeeuropske inicijative
(SEI) završila je u ponedjeljak u Zagrebu s radom, usvajanjem
završnog dokumenta kojim se obnovio poziv na jačanje gospodarske
suradnje 16 država članica kao i na intenzivnije napore u
provođenju Sarajevske deklaracije i plana akcije SEI.
BEOGRAD - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović jučer je u Podgorici
razgovarao s hrvatskim veleposlanikom u SRJ Zvonimirom Markovićem
o otvorenim pitanjima u odnosima Hrvatske i Crne Gore, među kojima o
pitanju Prevlake i otvaranju graničnih prijelaza Debeli Brijeg i
Konfin. Marković je istaknuo da je Prevlaka sigurnosno, a ne
teritorijalno pitanje, i da se može razgovarati samo o režimu
ulaska i izlaska iz Bokokotorskog zaljeva i o određivanju granice
na moru, te da se pitanje sigurnosti može riješiti
demilitarizacijom područja. Đukanović je predložio izravne
hrvatsko-crnogorske razgovore na razini stručnjaka o tom pitanju.
SARAJEVO - Međunarodna krizna skupina (ICG) objavila je u
ponedjeljak izvješće u kojemu je analiziran dosadašnji povratak
Srba u Hrvatsku i iznesene preporuke međunarodnoj zajednici da
pojača pritisak na službeni Zagreb kako bi se taj proces ubrzao i
olakšao. Pri tomu je, po ICG-u, ključni instrument želja Hrvatske
da se integrira u zapadne strukture. ICG je zato preporučila
nastavak pozornog nadziranja provedbe programa povratka te hitno
reagiranje u slučaju da se pokaže nedostatak dobre volje od strane
vlasti; poduzimanje snažnijih mjera kojima bi se pružila sigurnost
Srbima-povratnicima, uključujući i ozbiljne kazne za počinitelje
nasilja ili zastrašivanja; - uspostavu jasnih kriterija kojima će
se ocjenjivati uspješnost provedbe plana povratka; i na kraju, da
se Hrvatskoj ne odobrava značajnija pomoć za obnovu sve dok se ne
dobiju jasni dokazi o poštivanju zahtjeva međunarodne zajednice u
svezi s povratkom kao i nediskriminirajućoj raspodjeli sredstava
iz fondova za obnovu.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Drnovšek izjavio je da je
dobio pristanak Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) za
posredovanje u sporu oko deviznih ušteda Ljubljanske banke Zagreb.
On je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ljubljani rekao da
je predsjednik MMF-a izrazio spremnost da ta međunarodna
financijska ustanova pomogne u rješenju tog spora između Slovenije
i Hrvatske.
BEOGRAD - Međunarodni posrednik u pregovorima o sukcesiji bivše
SFRJ Arthur Watts doputovao je u ponedjeljak navečer u Beograd,
javila je agencija Beta. Watts je u listopadu prekinuo posjete
zemljama nastalim raspadom SFRJ i nije došao u Beograd zbog
zaoštravanja krize na Kosovu.
OSLO - Litva i Latvija razočarane su odlukom Europske komisije
kako neće uskoro biti primljene u članstvo Europske unije (EU).
Prema riječima litavskog premijera Gediminasa Vagnoriusa, preduga
bi nesigurnost mogla izazvati nepotrebne napetosti u zemlji te
smanjiti litavske napore usmjerene ka održavanju dobrosusjedskih
odnosa s Rusijom i drugim zemljama". Inače, u izvješću se kaže da bi
razgovori s Latvijom mogli početi krajem iduće godine, dok se datum
početka pregovora s Litvom čak i ne spominje. Latvijski je premijer
Guntars Krasts rekao da je nezadovoljan s navodima Komisije da su
gospodarske i administrativne reforme u njegovoj zemlji neodržive.
Istodobno, estonijski je premijer Mart Siiman izjavio da je EU
previše pesimistična glede napredka baltičkih zemalja i odbacio je
navode da bi moglo proći još deset godina prije pridruživanja
baltičkih država EU.
MANAGVA - Čelnici Hondurasa, Nikaragve i Salvadora sastali su se u
ponedjeljak u San Salvadoru kako bi službeno zatražili smanjenje
svojih inozemnih dugova, nakon što je uragan Mitch prije tjedan
dana opustošio područje Srednje Amerike, odnijevši 11.000 života.
Honduraška je gospodarska komora u ponedjelajk procjenila kako
šteta, koju je načinio Mitch, iznosi otprilike četiri milijarde
dolara ili dvostruko više od vladine procjene i više od domaćeg
bruto proizvoda te zemlje u kojoj živi šest milijuna stanovnika.
Nikaragva je svoju štetu procijenila na približno milijardu
dolara, što je gotovo polovinca godišnjeg domaćeg bruto proizvoda.
Ova država s 4,3 milijuna stanovnika svoj inozemni dug, koji iznosi
šest milijardi dolara, pokriva s otprilike 40 posto izvoza.
WASHINGTON - Proces donošenja odluke o mogućoj američkoj vojnoj
intervenciji protiv Iraka je u tijeku, priopćio je jučer State
Department, dodajući kako trenutačno nije isključena niti jedna
opcija. Govoreći o mogućnosti zračnih udara, glasnogovornik State
Departmenta James Rubin istaknuo je da u Zaljevu već postoji
odgovarajuća razina snaga za akciju protiv Iraka. SAD u Zaljevu
imaju 13 ratnih brodova, od kojih je sedam naoružano krstarećim
raketama. U zaljevu je također 174 američkih borbenih zrakoplova,
od kojih se 50 nalazi na nosaču Eisenhower.
RIJAD - Ministri obrane šest zemalja Zaljeva razmatrali su u
ponedjeljak na sastanku u Rijadu posljedice krize između Iraka i
UN-a. Osim toga, ministri obrane Saudijske Arabije, Kuvajta,
Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Omana i Bahreina -
razgovarali su i o mogućem povećanju broj vojnika zajedničkih
vojnih snaga, koje nose naziv "Štit poluotoka", s 4000 na 15.000
vojnika. Taj će će prijedlog biti razmotren na sastanku na vrhu GCC-
a, koji će se 7. i 8. prosinca održati u Abu Dabiju.
Na sastanku je bilo riječi i o još dva obrambena projekta. Prvi
predviđa uspostavljanje telekomunikacijskog sustava koji će
povezati glavne stožere članica GCC-a. Drugi projekt u vrijednosti
88 milijuna dolara odnosi se na ujedinjavanje radarske mreže
članica GCC-a, a povjeren je američkoj tvrtki Hughes.
WASHINGTON - Izrael do sljedećeg tjedna treba ratificirati
sporazum o Zapadnoj obali, sklopljen s Palestincima, da bi ispunio
svoj dio sporazuma zemlja-za-mir, upozorio je američki State
Department u ponedjeljak. Činjenica da se izraelska vlada još nije
izjasnila ne znači da je Izrael prekršio sporazum sklopljen
prošloga mjeseca pod nadzorom Sjedinjenih Država, rekao je
glasnogovornik James P. Rubin. Viši savjetnik izraelskog premijera
David Bar-Illan izjavio je kako Izrael vjerojatno neće ispuniti
dogovor da sljedećeg ponedjeljka počne s povlačenjem s 13 posto
Zapadne obale.
ŽENEVA - Bivši čileanski diktator Augusto Pinochet ne može se
služiti imunitetom, kojeg je imao kao predsjednik države, da bi
izbjegao suđenju zbog zločina počinjenih tijekom njegove
vladavine, ocijenilo je u ponedjeljak Međunarodno povjerenstvo
pravnika u Ženevi. Po ocjeni Povjerenstva, britanski Visoki sud
pravde "jako je pogriješio i zanemario duboki smisao međunarodnog
prava", kad je ocjenio da Pinocheta štiti imunitet. Gornji dom
britanskog parlamenta trebao bi se u sljedećih nekoliko dana
izjasniti o pravnim temeljima odluke Visokog suda pravde.
(Hina) kt kt