SARAJEVO, 9. studenog (Hina) - Međunarodna krizna skupina +(International Crisis Group - ICG) objavila je danas izvješće u +kojemu je analiziran dosadašnji povratak Srba u Hrvatsku i iznesene +preporuke međunarodnoj zajednici da
pojača pritisak na službeni +Zagreb kako bi se taj proces ubrzao i olakšao.
SARAJEVO, 9. studenog (Hina) - Međunarodna krizna skupina
(International Crisis Group - ICG) objavila je danas izvješće u
kojemu je analiziran dosadašnji povratak Srba u Hrvatsku i iznesene
preporuke međunarodnoj zajednici da pojača pritisak na službeni
Zagreb kako bi se taj proces ubrzao i olakšao.#L#
U dokumentu objavljenom u Sarajevu, gdje je središnji ured ICG-a za
Balkan, na 22 stranice ukratko je opisana povijest historijat
srpskog pitanja u Hrvatskoj, pri čemu je nešto veća pozornost
posvećena zbivanjima od 1990. godine pa do danas.
Analitičari ICG-a konstatirali su kako "hrvatski nacionalisti Srbe
iz Hrvatske promatraju uglavnom kao trojanske konje često
korištene kako bi se potkopala stabilnost Hrvatske" s ciljem da se
neki njeni dijelovi pripoje velikoj Srbiji.
U izvješću se također zaključuje kako je "nacionalistička euforija
s kojom je većina Hrvata dočekala proglašenje neovisnosti Hrvatske
1990-1991. godine prouzročila strah i neisgurnost među Srbima koji
su, manipulirani od strane vlasti u Beogradu, doveli do oružane
pobune u onim dijelovima Hrvatske u kojima su Srbi činili većinsko
pučanstvo" što je dovelo i do protjerivanja Hrvata iz tih krajeva.
Dokument ICG-a podsjeća kako je Hrvatska 1995. uspjela ponovo
uspostaviti nadzor nad područjima zahvaćenim pobunom, unatoč
neodobravanju međunarodne zajednice što je "dovelo do masovnog
egzodusa Srba, a malobrojni koji su preostali bili su izloženi
okrutnostima".
Također se navodi kako je Erdutski sporazum pomogao da Srbi koji su
ostali u hrvatskom Podunavlju u vrijeme prijelazne uprave UN-a
dobiju hrvatska dokumenta, ali da proces reintegracije ipak nije
išao glatko.
Tako se navodi kako se vrlo malo Hrvata vratilo dok su uvjeti života
za Srbe bili teški, uključujući tu i diskriminaciju i zastrašivanja
koja su dovela da mnogi od njih napuste Hrvatsku.
Analitičari ICG-a ocjenjuju kako mali broj Hrvata sa simpatijama
gleda na povratak Srba dok vlasti, unatoč drugačijim izjavama, taj
proces zapravo opstruiraju.
U dokumentu ICG-a se tvrdi kako je plan povratka iz lipnja ove
godine usvojen tek nakon jakog međunarodnog pritiska.
Taj je plan, iako pozdravljen od strane međunarodne zajednice,
ispunjen manjkavostima jer, primjerice, ne postoji jasno
zakonodavno rješenje imovinskih pitanja povratnika.
Iako je nakon usvajanja plana iz lipnja broj Srba-povratnika
porastao, ICG konatstira kako je on još uvijek premali a posebnu
poteškoću ova organizacija vidi u činjenici da su imovinu koju su
Srbi napustili naknadno počeli koristiti Hrvati.
"Procjenjuje se da je 80 tisuća od 143 tisuće uništenih ili
oštećenih kuća obnovljeno", stoji u izvješću uz podsjećanje kako
hrvatska vlada očekuje da se u prosincu održi posebna donatorska
konferencija ne bi li se osigurala sredstva od 2,5 milijarde dolara
za nastavak započete rekonstrukcije.
ICG podsjeća da je međunarodna zajednica do sada odbacivala
pokušaje da se brži povratak poveže s većim donacijama
inzistirajući na bezuvjetnoj provedbi obveza što ih je preuzela
Hrvatska.
"Kada je to bilo u strategijskom interesu Hrvatske, očevidno je
kako za obnovu krajeva BiH pod kontrolom Hrvata bilo novaca",
konstatiraju analitičari ICG-a.
Ova organizacija je zaključila kako nije vjerojatno da se može
očekivati osiguravanje značajnijih sredstava iz izvora
međunarodne zajednice pa je "vrlo vjerojatno da će (hrvatska) vlada
to iskoristiti kao izgovor za sporiji povratak".
ICG drži kako je dakle povratak moguć samo uz pojačani pritisak
međunarodne zajednice pri čemu je ključni instrument želja
Hrvatske da se integrira u zapadne strukture.
ICG je zato preporučila:
- nastavak pozornog nadziranja provedbe programa povratka te hitno
reagiranje u slučaju da se pokaže nedostatak dobre volje od strane
vlasti;
- poduzimanje snažnijih mjera kojima bi se pružila sigurnost
Srbima-povratnicima, uključujući i ozbiljne kazne za počinitelje
nasilja ili zastrašivanja;
- uspostavu jasnih kriterija kojima će se ocjenjivati uspješnost
provbedbe plana povratka;
Na kraju, ICG je predložila da se Hrvatskoj ne odobrava značajnija
pomoć za obnovu sve dok se ne dobiju jasni dokazi o poštivanju
zahtjeva međunarodne zajednice u svezi s povratkom kao i
nediskriminirajućoj raspodjeli sredstava iz fondova za obnovu.
(Hina) rm dh