VOA 9.XI RAZGOVOR S REKTOROM JERENOM

GLAS AMERIKE - VOA 9. XI. 1998. Rektor Hrvatskog sveučilišta Branko Jeren nedavno je boravio u Sjedinjenim Državama na poziv nekoliko udruženja, bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta, odnosno, kako se službeno nazivaju AMAKA. Gospodin Jeren posjetio je udruge u Montrealu, New Yorku, Clevelandu i Torontu, te u Washingtonu gdje je za ovdašnje članove održao predavanje o stanju u hrvatskom visokom školstvu. Nakon predavanja Mirjana Dadajić zamolila je rektora Jerena za razgovor. "Hrvatsko visoko školstvo, prema ocijeni rektora Jerena, ima odlične profesore, odlične studente, nekoliko problema koji se trebaju riješiti što prije. Jedan je svakako novac potreban ne samo za kupovinu opreme i financiranje projekata, već i za plaće znanstvenicima kako bi se spriječio njihov odlazak. Drugi problem je decentralizacija hrvatskog sveučilišta. Većina znanstvenika teži tome da radi i živi u Zagrebu, tako da je vrlo teško dobiti dobre profesore za sveučilišta izvan Zagreba. Jedan od glavnih ciljeva kontakata predstavnika hrvatskog sveučilišta s inozemnim stručnjacima hrvatskog podrijetla je učvršćivanje veza koje bi mogle pomoći da se riješe bar neki od problema. Gospodin Jeren kaže da Zagreb namjerava osnovati središnju organizaciju Alma Mater koja bi koordinirala rad svih ostalih. Osnovna razlika između studija u Hrvatskoj i npr.u Americi ne vidi s u dodiplomskim studijima, već u školovanju nakon diplome. = Osnovni razlog da bi mi željeli poboljšati naše postdiplomske studije je zapravo novac. Mi imamo izvrsne dodiplomske studije, međutim na postdiplomskom studiju vi trebate omogućiti dovoljno mogućnosti za istraživanje studentima i dosad, nažalost, mi nismo bili to u prigodi. Dakako, mi trebamo i izvrsne profesore našeg porijekla, ali i strance, koje bi se rado angažirali na posdiplomaskim studijima u Hrvatskoj, i mi to zapravo pokušavamo i činimo. Ima niz primjera gdje smo to i učinili, i to je pokazalo izvrsne rezultate. Drugi način za obnovu znanstveničkog kadra predstavlja uvođenje novaka, postdiplomaca, koji rade u znanstvenim organizacijama i kojima se daje do sedam godina da završe doktorat. Međutim, teško je nadoknaditi velik broj stručnjaka koji su otišli u inozemstvo i nemaju se namjeru vraćati. = Odljev mozgova je glavni problem u cijelom svijetu, zapravo iz mnogih zemalja, pa čak i iz Njemačke, ja znam niz ljudi, jer sam svojedobno radio u Njemačkoj, odlaze. Ljudi su uvijek u traženju za boljim i to je osnovno ljudsko pravo. Mislim da je ovaj sustav znanstvenih novaka jedan dobar put da se one najbolje očuva, makar ima i onih najboljih koje ne možemo na nikakav način zadržati. Ljudi su dakako željni dobroga života, i mi u Hrvatskoj nakon ove krvave i brutalne agresije na državu Hrvatsku, mi moramo riješiti još mnoge druge probleme. Taj ozbiljan problem će riješiti samo pravo gospodarstvo i zapravo treba usmjeriti sve snage da se to gospodarstvo razvije, da se otvore mogućnosti kroz poreznu politiku, kroz dobru strategiju planiranja pomoći novim start up kompanijama koje bi trebali i ti mladi ljudi startati, tako da to je jedini način. A dakako, treba nastojati da se taj odljev mozgova smanji na najmanju moguću mjeru. Mladi znanstvenici danas bolje žive nego kad sam ja bio mladi znanstvenik, kaže gospodin Jeren. To je potpuno jasno. Možda to oni danas ne mogu vjerovati, međutim ne treba prebrzo zaboraviti kako nam je bilo, na primjer, '89. godine. Mi smo se odlučili za tržišno gospodarstvo, tako da kako bude gospodarstvo funkcioniralo, tako će biti i znanstvenicima, zaključuje rektor Hrvatskog sveučilišta Branko Jeren. (VOA)