HRELJIN, 7. studenoga (Hina) - Koliko danas ima naših iseljenika u +Sjevernoj Americi? Tko zna?! Godine 1902. godine Josip Marohnić +tiskao je u vlastitoj nakladi "Popis Hrvata u Americi", stoji u +prvom broju novog časopisa
"Hreljinske novice". Bilo ih je oko +126.000, navodi se u napisu posvećenom velikom "hrvatskom +rodoljubu", rođenom 1886. u Hreljinu, a preminulom 1921. u +Pittsburgu. L#L+ Marohnić se u SAD uputio kao 28-godišnjak postavši "najvećim našim +iseljeničkim Hrvatom". U Chicagu izbija na čelo hrvatske +iseljeničke zajednice, a u Pittsburgu u Pensilvaniji osniva župu +Sv. Nikole, te "namješta i prvog župnika Hrvata" - Bosiljka +Bekavca, kojeg poziva iz Hercegovine da bude pastirom Hrvatima u +Americi. Godine 1902. popisuje Hrvate u SAD i Kanadi. Ustanovljuje +da ih u Sjevernoj Americi obitava oko 126.000, te da najmoćnija +iseljenička kolonija sa 38.000 hrvatskih duša živi u Pensilvaniji. +Na konvenciji Hrvatske narodne zajednice (HNZ)1912. godine, +izabran je za predsjednika, a Zajednica postaje "najvećom +hrvatskom ustanovom u Americi". Tiskao je kalendare Kraljevine +Hrvatske, objavio pretisak Hirčevog "Hrvatskog primorja", kao i u +Domovini zabranjene Kumičićeve "Urote", tiskao je i knjige svojih +pjesama "Jesenke" i "Amerikanke". No zapamćen je ponajprije po
HRELJIN, 7. studenoga (Hina) - Koliko danas ima naših iseljenika u
Sjevernoj Americi? Tko zna?! Godine 1902. godine Josip Marohnić
tiskao je u vlastitoj nakladi "Popis Hrvata u Americi", stoji u
prvom broju novog časopisa "Hreljinske novice". Bilo ih je oko
126.000, navodi se u napisu posvećenom velikom "hrvatskom
rodoljubu", rođenom 1886. u Hreljinu, a preminulom 1921. u
Pittsburgu. L#L
Marohnić se u SAD uputio kao 28-godišnjak postavši "najvećim našim
iseljeničkim Hrvatom". U Chicagu izbija na čelo hrvatske
iseljeničke zajednice, a u Pittsburgu u Pensilvaniji osniva župu
Sv. Nikole, te "namješta i prvog župnika Hrvata" - Bosiljka
Bekavca, kojeg poziva iz Hercegovine da bude pastirom Hrvatima u
Americi. Godine 1902. popisuje Hrvate u SAD i Kanadi. Ustanovljuje
da ih u Sjevernoj Americi obitava oko 126.000, te da najmoćnija
iseljenička kolonija sa 38.000 hrvatskih duša živi u Pensilvaniji.
Na konvenciji Hrvatske narodne zajednice (HNZ)1912. godine,
izabran je za predsjednika, a Zajednica postaje "najvećom
hrvatskom ustanovom u Americi". Tiskao je kalendare Kraljevine
Hrvatske, objavio pretisak Hirčevog "Hrvatskog primorja", kao i u
Domovini zabranjene Kumičićeve "Urote", tiskao je i knjige svojih
pjesama "Jesenke" i "Amerikanke". No zapamćen je ponajprije po
"svojim" "Pravilima i uredbama HNZ": "Raditi oko dobrog imena,
razvitka i dobrobiti HNZ. Postati građaninom SAD. Živjeti normalno
i pošteno. Čuvati se svih zlih djela, koja bi mogla škoditi dobrom
imenu HNZ, te članovima hrvatskog naroda uopće."
(Hina) ld ld