FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

čekati-noć MAROHNIĆ 1902. TISKAO PRVI "POPIS HRVATA U AMERICI"

HRELJIN, 7. studenoga (Hina) - Koliko danas ima naših iseljenika u +Sjevernoj Americi? Tko zna?! Godine 1902. godine Josip Marohnić +tiskao je u vlastitoj nakladi "Popis Hrvata u Americi", stoji u +prvom broju novog časopisa "Hreljinske novice". Bilo ih je oko +126.000, navodi se u napisu posvećenom velikom "hrvatskom +rodoljubu", rođenom 1886. u Hreljinu, a preminulom 1921. u +Pittsburgu. L#L+ Marohnić se u SAD uputio kao 28-godišnjak postavši "najvećim našim +iseljeničkim Hrvatom". U Chicagu izbija na čelo hrvatske +iseljeničke zajednice, a u Pittsburgu u Pensilvaniji osniva župu +Sv. Nikole, te "namješta i prvog župnika Hrvata" - Bosiljka +Bekavca, kojeg poziva iz Hercegovine da bude pastirom Hrvatima u +Americi. Godine 1902. popisuje Hrvate u SAD i Kanadi. Ustanovljuje +da ih u Sjevernoj Americi obitava oko 126.000, te da najmoćnija +iseljenička kolonija sa 38.000 hrvatskih duša živi u Pensilvaniji. +Na konvenciji Hrvatske narodne zajednice (HNZ)1912. godine, +izabran je za predsjednika, a Zajednica postaje "najvećom +hrvatskom ustanovom u Americi". Tiskao je kalendare Kraljevine +Hrvatske, objavio pretisak Hirčevog "Hrvatskog primorja", kao i u +Domovini zabranjene Kumičićeve "Urote", tiskao je i knjige svojih +pjesama "Jesenke" i "Amerikanke". No zapamćen je ponajprije po
HRELJIN, 7. studenoga (Hina) - Koliko danas ima naših iseljenika u Sjevernoj Americi? Tko zna?! Godine 1902. godine Josip Marohnić tiskao je u vlastitoj nakladi "Popis Hrvata u Americi", stoji u prvom broju novog časopisa "Hreljinske novice". Bilo ih je oko 126.000, navodi se u napisu posvećenom velikom "hrvatskom rodoljubu", rođenom 1886. u Hreljinu, a preminulom 1921. u Pittsburgu. L#L Marohnić se u SAD uputio kao 28-godišnjak postavši "najvećim našim iseljeničkim Hrvatom". U Chicagu izbija na čelo hrvatske iseljeničke zajednice, a u Pittsburgu u Pensilvaniji osniva župu Sv. Nikole, te "namješta i prvog župnika Hrvata" - Bosiljka Bekavca, kojeg poziva iz Hercegovine da bude pastirom Hrvatima u Americi. Godine 1902. popisuje Hrvate u SAD i Kanadi. Ustanovljuje da ih u Sjevernoj Americi obitava oko 126.000, te da najmoćnija iseljenička kolonija sa 38.000 hrvatskih duša živi u Pensilvaniji. Na konvenciji Hrvatske narodne zajednice (HNZ)1912. godine, izabran je za predsjednika, a Zajednica postaje "najvećom hrvatskom ustanovom u Americi". Tiskao je kalendare Kraljevine Hrvatske, objavio pretisak Hirčevog "Hrvatskog primorja", kao i u Domovini zabranjene Kumičićeve "Urote", tiskao je i knjige svojih pjesama "Jesenke" i "Amerikanke". No zapamćen je ponajprije po "svojim" "Pravilima i uredbama HNZ": "Raditi oko dobrog imena, razvitka i dobrobiti HNZ. Postati građaninom SAD. Živjeti normalno i pošteno. Čuvati se svih zlih djela, koja bi mogla škoditi dobrom imenu HNZ, te članovima hrvatskog naroda uopće." (Hina) ld ld

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙