ZAGREB, 5. studenoga (Hina)- +VLADA RH O DOSADAŠNJEM RADU I DALJNJIM ZADAĆAMA+ ZAGREB, 5. studenoga - Prioriteti Vlade u idućoj godini su +ostvarivanje Nacionalne politike zapošljavanja, čijim +rezultatima Vlada nije u potpunosti
zadovoljna, učinkovit rad +državne uprave i decentralizacija upravnih funkcija, te rješavanje +problema neplaćanja privrednih subjekata. Te je zadaće iznio +premijer Zlatko Mateša na današnjoj svečanoj sjednici Vlade kojom +je, u povodu treće obljetnice njena rada, predsjedavao predsjednik +Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.+ Mateša je izvijestio da će uskoro biti predstavljen program +dugoročne strategije razvitka Hrvatske - "Hrvatska u trećem +tisućljeću". Premijer je bitnim označio i očuvanje gospodarske +stabilnosti, potkrjepljujući to podacima o rastu industrijske +proizvodnje, bruto domaćeg proizvoda, stabilnom tečaju kune. Vlada +je čvrsto na motrištima da treba nastaviti stabilnost tečaja kune +jer je to od značaja za stabilnost gospodarstva i financijskog +sustava, kazao je.+ Uspješno je završena sanacija četiri hrvatske banke koje su, rekao +je, danas podobne za proces privatizacije koja treba biti u okviru +nacionalnih interesa. U tijeku je i sanacija Dubrovačke banke, a
ZAGREB, 5. studenoga (Hina)-
VLADA RH O DOSADAŠNJEM RADU I DALJNJIM ZADAĆAMA
ZAGREB, 5. studenoga - Prioriteti Vlade u idućoj godini su
ostvarivanje Nacionalne politike zapošljavanja, čijim
rezultatima Vlada nije u potpunosti zadovoljna, učinkovit rad
državne uprave i decentralizacija upravnih funkcija, te rješavanje
problema neplaćanja privrednih subjekata. Te je zadaće iznio
premijer Zlatko Mateša na današnjoj svečanoj sjednici Vlade kojom
je, u povodu treće obljetnice njena rada, predsjedavao predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
Mateša je izvijestio da će uskoro biti predstavljen program
dugoročne strategije razvitka Hrvatske - "Hrvatska u trećem
tisućljeću". Premijer je bitnim označio i očuvanje gospodarske
stabilnosti, potkrjepljujući to podacima o rastu industrijske
proizvodnje, bruto domaćeg proizvoda, stabilnom tečaju kune. Vlada
je čvrsto na motrištima da treba nastaviti stabilnost tečaja kune
jer je to od značaja za stabilnost gospodarstva i financijskog
sustava, kazao je.
Uspješno je završena sanacija četiri hrvatske banke koje su, rekao
je, danas podobne za proces privatizacije koja treba biti u okviru
nacionalnih interesa. U tijeku je i sanacija Dubrovačke banke, a
postoje problemi u još nekoliko manjih banaka. Vlada je, poručio je
premijer, odlučna i sposobna i problem tih banaka riješit će
učinkovito i time djelovati na ukupni financijski sustav.
Premijer je pak polovično zadovoljan ostvarenim rezultatima u
sanaciji i restrukturiranju poduzeća. Tim je procesom zadržano
80.000 radnih mjesta, ali i uočeno da su pojedina poduzeća taj
proces krivo shvatila - ne kao mogućnost jednokratne pomoći već kao
mogućnost stalnog pritiska na državni proračun. Vlada ne može i
neće podržavati takve postupke, poručio je premijer.
Tehnički besprijekornim ocijenjen je proces kuponske
privatizacije, u kojoj je dionice dobilo 230.000 građana. Dionice
je dobilo i više od 44.000 invalida i obitelji poginulih branitelja
što, istaknuo je premijer, govori o kombiniranom gospodarskom i
socijalnom pristupu procesu privatizacije.
Najavljujući da je Vlada spremna i za selektivnu i djelomičnu
privatizaciju javnih poduzeća, Mateša je kazao da će se pritom
voditi računa o zaštiti temeljnih nacionalnih interesa, a sredstva
će biti utrošena za troškove tranzicije mirovinskog sustava.
Ostvareno je i smanjenje trgovinskog deficita, za oko milijardu
dolara, a njegovo daljnje smanjenje i nadalje će biti zadaća Vlade.
Pozitivni su rezultati i uvođenja PDV-a, kazao je premijer,
najavljujući promjene u rokovima plaćanja i cenzusu. Porezno je
opterećenje 1992. bilo 65 posto, a ove 22 posto. To, kazao je
Mateša, opovrgava "priče" da je PDV podigao porezno opterećenje
gospodarstva.
Zadaću potpisivanja ugovora s Europskom unijom, uključenja u
CEFTA-u i WTO ova Vlada nije u cijelosti izvršila iako razlozi nisu
samo na Vladi, rekao je premijer. Zbog raznoraznih razloga EU nije
spremna dovršiti razgovore s Hrvatskom, napomenuo je Mateša,
dodajući da su učinjeni i veliki napori za priključenje CEFTA-i, s
nekim je državama potpisan sporazum, ali ima i signala koji govore
da neki nisu spremni na završetak tog procesa, kazao je Mateša.
PREDSTAVNICI SVJETSKE BANKE U BJELOVARSKOJ BANCI
BJELOVAR, 5. studenoga - Predstavnici Međunarodne financijske
korporacije (International finance corporation IFC), dijela
Svjetske banke koji posluje s privatnim tvrtkama, nalaze se u
trodnevnom posjetu Bjelovarskoj banci. Stručnjaci IFC-a
procjenjuju sigurnost poslovanja Bjelovarske banke jer je ona
zatražila zajam Svjetske banke od 25 milijuna njemačkih maraka.
Riječ je o iznimno povoljnom kreditu koji bi se otplaćivao sedam
godina uz dvije godine odgode, dok se o visini kamate još pregovara.
Stručnjaci IFC-a do sada su ustanovili da je banka iznimno likvidna
i stabilno posluje, a njezini klijenti redovito otplaćuju svoje
kredite pa i IFC tu prepoznaje svoj interes.
PRIVREDNA BANKA ZAMIJENILA ŽUPANJSKU U KREDITIRANJU MALOG
PODUZETNIŠTVA
VINKOVCI, 5. studenoga - Kreditiranje i potpora malog i srednjeg
poduzetništva prioritet je županije Vukovarsko-srijemske u idućoj
godini. Umjesto Županjske banke Vukovarsko-srijemska županija
novi je oslonac u kreditiranju toga poduzetništva pronašla u
Privrednoj banci, istaknuo je na današnjem sastanku o provođenju
Programa poticanja razvoja malog poduzetništva, župan Rudolf
Koenig. Prije dva dana Privredna banka odlučila je dodijeliti 32,5
milijuna kuna za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u
Vukovarsko-srijemskoj županiji. U Županjskoj banci još uvijek je,
međutim, blokiran depozit Vukovarsko-srijemske županije od dva
milijuna kuna. Njega je županija svojedobno položila kako bi, pored
ostalog, utjecala i na smanjenja bančinih kamata spram korisnika
kredita. Očekuje se da će taj novac uskoro biti prebačen u Privrednu
banku.
CIJENA KONCESIJE ZA RUSKA NAFTNA POLJA OKO 20 MILIJUNA DOLARA
ZAGREB, 5. studenoga - Ina će koncesiju za iskorištavanje dva
naftna polja u zapadnom Sibiru platiti otprilike 20 milijuna
američkih dolara, izjavio je danas generalni direktor INA-e Davor
Štern. Hrvatska naftna tvrtka Ina u utorak je u Moskvi potpisala
ugovor o kupnji ruske tvrtke "Bijele noći" s koncesijom za ta dva
naftna polja. U roku dvije godine polovica svote od 20 milijuna
dolara bit će isplaćena u gotovu novcu, a polovica kroz tehničke
usluge na naftnim bušotinama na ostalim naftnim poljima ruske
kompanije Sidanco. Prema današnjim cijenama, na ta se dva polja
isplati iskorištavati 10 milijuna tona nafte. Tehničke se rezerve
nafte na tim poljima procijenjuju na 60 milijuna tona.
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA INA-U
ZAGREB, 5. studenoga - Predstavnici Uprave i tri sindikata INA-e
potpisali su danas kolektivni ugovor kojim je utvrđeno 11 postotno
povećanje najnižih plaća, kao i isplata božićnice od 1100 kuna i
poklon-bona u vrijednosti 400 kuna. Ugovor vrijedi do kraja godine,
a odmah nakon Nove godine počet će pregovori o novom kolektivnom
ugovoru. Najniža plaća u INA-i porasla je s 1800 na 2000 kuna, od
čega je osnovica s 1300 povećana na 1400 kuna, a naknada za topli
obrok s 500 na 600 kuna. Po sindikalnoj računici, time će većini
radnika INA-e plaće porasti otprilike devet posto.
ZA PODUZETNIŠTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 30 MIL KUNA
ZAGREB, 5. studenoga - Sporazum o poticanju malog i srednjeg
poduzetništva na području Zagrebačke županije, vrijedan 30
milijuna kuna, potpisali su danas predsjednik Uprave Privredne
banke Zagreb Božo Prka i župan Branimir Pasecky. Županija je za
kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva osigurala šest
milijuna kuna u obliku jamstvenog pologa, a Banka multiplicira ta
sredstva u omjeru jedan naprama pet. Iznos kredita za početnike je
do 50 tisuća maraka, a za već uhodana društva i obrtnike do sto
tisuća maraka. Krediti se dodjeljuju na rok otplate do pet godina,
uz poček do godinu dana te uz 9,5 posto godišnju kamatnu stopu.
Takve je sporazume Privredna banka do sada potpisala s 12 županija,
a vrijednost im je 243 milijuna kuna. Privredna banka ovih dana
pregovara s nekoliko njemačkih banaka o dobivanju kredita od 50
milijuna maraka, koji bi bio namijenjen poticanju malog i srednjeg
poduzetništva.
O /NE/ZAPOSLENOSTI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI
SPLIT, 5. studenoga - Tijekom 1997. i u prvih šest mjeseci ove
godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji zaposleno je 20.000 tisuća
ljudi, što je pokazatelj da se gospodarstvo pomalo oporavlja. Kako
je na današnjoj sjednici Županijske skupštine rekao pročelnik
Područne službe Zavoda za zapošljavanje Nebojša Polić, taj je dio
države, bez obzira na to, po broju stanovnika na prvome mjestu po
nezaposlenosti, jer se u prosjeku već nekoliko godina kreće između
40 i 42 tisuće. Po njemu to je posljedica ponajprije tranzicijskih
utjecaja, odnosno pretvorbe i privatizacije.
ČETRDESET UDRUGA TRAŽE UKIDANJE PDV-A ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE
ZAGREB, 5. studenoga - Članovi nevladinih organizacija, sudionici
Prve smotre udruga Hrvatske, traže ukidanje poreza na dodanu
vrijednost za nevladine organizacije i uvođenje potpunih poreznih
olakšica za davatelje sredstava takvim organizacijama. Pritom
ističu da je "apsurdno da nevladine, neprofitne organizacije budu
oporezivane kao profitne organizacije".
EKOLOŠKE UDRUGE PROTIV GRADNJE ELEKTRANA U SLAVONIJI
OSIJEK, 5. studenoga - Društvo za zaštitu prirode Slavonije i
Baranje, Slavonsko-baranjsko društvo za zaštitu životinja i
osječki odbor Hrvatske stranke zelenih u današnjem otvorenom pismu
Hrvatskom državnom saboru, Vladi RH, Ministarstvu gospodarstva i
Hrvatskoj elektroprivredi prosvjeduju protiv gradnje
hidroelektrana na Dravi i termoelektrana na području Slavonije kao
i zbog, kako navode, globalno loše energetske strategije u
Hrvatskoj.
U ZAGREBU ZAPOČEO KONGRES AMERIČKIH PUTNIČKIH AGENCIJA
ZAGREB, 5. studenoga - Međunarodni godišnji kongres Udruge
američkih putničkih agencija (ARTA) započeo je danas u zagrebačkom
hotelu Esplanade. Kongres se, pod pokroviteljstvom Hrvatske
turističke zajednice (HTZ) i u organizaciji zagrebačke i
dubrovačke turističke zajednice te hrvatskih putničkih agencija
Atlasa i Generalturista, do 7. studenoga održava u Zagrebu, a 8. i
9. studenoga u Dubrovniku. Kroz organizirane stručne seminare
tijekom kongresa, američki će se putnički agenti imati priliku
upoznati s hrvatskom obnovljenom i izgrađenom turističkom
infrastrukturom i prometnom dostupnošću gradova i otoka.
Voditelj Ureda HTZ-a u SAD-u Mikea Babića istaknuo je značaj
američkog tržišta za sve europske turističke zemlje. Naime,
američki su turisti najbolji izvanpansionski potrošači, a njihova
dnevna potrošnja iznosi 94 američka dolara.
(Hina) alt alt