ZAGREB, 5. studenoga (Hina)- Prioriteti hrvatske Vlade u idućoj +godini su ostvarivanje Nacionalne politike zapošljavanja, čijim +rezultatima Vlada do sada nije u potpunosti zadovoljna, učinkovit +rad državne uprave i decentralizacija
upravnih funkcija, te +rješavanje problema međusobnih neplaćanja privrednih subjekata. +Te je zadaće Vlade iznio predsjednik Vlade Zlatko Mateša na +današnjoj svečanoj sjednici Vlade kojom je, u povodu treće +obljetnice njena rada, predsjedavao predsjednik Republike +Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina)- Prioriteti hrvatske Vlade u idućoj
godini su ostvarivanje Nacionalne politike zapošljavanja, čijim
rezultatima Vlada do sada nije u potpunosti zadovoljna, učinkovit
rad državne uprave i decentralizacija upravnih funkcija, te
rješavanje problema međusobnih neplaćanja privrednih subjekata.
Te je zadaće Vlade iznio predsjednik Vlade Zlatko Mateša na
današnjoj svečanoj sjednici Vlade kojom je, u povodu treće
obljetnice njena rada, predsjedavao predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuđman.#L#
Govoreći o ostvarenim zadaćama koje je pred Vladu prije godinu dana
postavio predsjednik Republike, Mateša je najznačajnijim označio
uspješan završetak procesa mirne reintegracije hrvatskog
Podunavlja. Dovršen je i veliki posao vezan za reguliranje odnosa s
Federacijom BiH, a idući tjedan bit će potpisan i sporazum o
posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH.
Mateša je izvijestio da će uskoro biti predstavljen program
dugoročne strategije razvitka Hrvatske - "Hrvatska u trećem
tisućljeću". Premijer je bitnim označio i očuvanje gospodarske
stabilnosti, potkrjepljujući to podatcima o rastu industrijske
proizvodnje, bruto domaćeg proizvoda, stabilnom tečaju kune. Vlada
je čvrsto na motrištima da treba nastaviti stabilnost tečaja kune
jer je to od značaja za stabilnost ukupnog gospodarstva i
financijskog sustava, kazao je.
Uspješno je završena sanacija četiri hrvatske banke koje su, rekao
je, danas podobne za proces privatizacije koja treba biti u okviru
nacionalnih interesa. U tijeku je i sanacija Dubrovačke banke, a
postoje problemi u još nekoliko manjih banaka. Vlada je, poručio je
premijer, odlučna i sposobna i problem tih banaka riješiti
učinkovito i time djelovati na ukupni financijski sustav.
Premijer je pak polovično zadovoljan ostvarenim rezultatima u
sanaciji i restrukturiranju poduzeća. Tim je procesom zadržano
80.000 radnih mjesta, ali i uočeno da su pojedina poduzeća taj
proces krivo shvatila - ne kao mogućnost jednokratne pomoći već kao
mogućnost stalnog pritiska na državni proračun. Vlada ne može i
neće podržavati takve postupke, poručio je premijer.
Tehnički besprijekornim ocijenjen je proces kuponske
privatizacije, u kojoj je dionice dobilo 230.000 građana. Dionice
je dobilo i više od 44.000 invalida i obitelji poginulih branitelja
što, istaknuo je premijer, govori o kombiniranom gospodarskom i
socijalnom pristupu procesu privatizacije.
Najavljujući da je Vlada spremna i za selektivnu i djelomičnu
privatizacije javnih poduzeća, Mateša je kazao da će se pritom
voditi računa o zaštiti temeljnih nacionalnih interesa, a sredstva
će biti utrošena za troškove tranzicije mirovinskog sustava.
Ostvareno je i smanjenje trgovinskog deficita, za oko milijardu
dolara, a njegovo daljnje smanjenje i nadalje će biti zadaća Vlade.
Pozitivni su rezultati i uvođenja PDV-a, kazao je premijer,
najavljujući promjene u rokovima plaćanja i cenzusu. Porezno je
opterećenje 1992. bilo 65 posto, a ove 22 posto. To, kazao je
Mateša, opovrgava "priče" da je PDV podigao porezno opterećenje
gospodarstva.
Najavljujući za iduću godinu neka druga porezna rasterećenja,
premijer je kazao da će se njima pogodovati osobama s manjim
prihodima i većim brojem djece, a ovisno o tomu može se očekivati
rast primanja od pet do 20 posto.
Zadaću potpisivanja ugovora s Europskom unijom, uključenja u
CEFTA-u i WTO ova Vlada nije u cijelosti izvršila iako razlozi nisu
samo na Vladi, rekao je premijer. Zbog raznoraznih razloga EU nije
spremna dovršiti razgovore s Hrvatskom, napomenuo je Mateša,
dodajući da su učinjeni i veliki napori za priključenje CEFTA-i, s
nekim je državama potpisan sporazum, ali ima i signala koji govore
da neki nisu spremni na završetak tog procesa, kazao je Mateša.
U svojevrsnoj inventuri učinjenoga u posljednjih godinu dana,
premijer je istaknuo rezultate u poticanju malog i srednjeg
poduzetništva, poticajima u poljoprivredi, postignućima u
turizmu, stanogradnji, zdravstvu, školstvu, o poboljšanjima u
organizaciji rada pravosuđa, početku mirovinske reforme,
povećanju životnog standarda i rastu plaća, suzbijanju
gospodarskog i organiziranog kriminaliteta.
(Hina) bn/sšh ds