fr-le monde 4.11. proširenje eu

FRANCUSKA LE MONDE 4. XI. 1998. Bruxelles ocjenjuje napredak kandidata za pristup Europskoj uniji "Čestitke Poljskoj i Estoniji, poticaj Letoniji i Litvi, malo prigovora Republici Češkoj i Sloveniji... Povjerenstvo daje dobre i loše bodove u dvanaesterim izvješćima koje će u utorak 4. XI. predati vijeću i parlamentu. Ono u njima ocjenjuje napredak koji je za godinu dana ostvarilo deset zemalja kandidata iz srednje Europe, kojima treba pribrojiti Tursku i Cipar. U zajedničkom dokumentu kojega je sačinio ured Hansa van den Broeka, odgovornog povjerenika, ne predlaže se promjena sadašnjeg sustava kako su ga utvrdili poglavari država i vlada u Luksemburgu u prosincu 1997.: proces koji treba dovesti do proširenja započinje sa svim kandidatima zajedno (Turska se ipak razmatra kao poseban slučaj), drugim riječima, Europska unija (EU) potvrđuje svoju volju da ih primi i u tome im pomaže, ali pregovori zapravo počinju tek sa šest zemalja koje su najbolje pripremljene, naime s Estonijom, Mađarskom, Poljskom, Republikom Češkom, Slovenijom i Ciprom. Zaključci iz Luksemburga ističu da je bila riječ o otvorenom procesu: bilo koja zemlja koja će pristupiti u drugom krugu (Bugarska, Letonija, Litva, Rumunjska i Slovačka), moći će se ako je dostigne, priključiti prvoj skupini koja je već dobila zeleno svjetlo za pregovore. U dokumentu koji tako šalje pozitivnu poruku Rigi i Vilniusu, kaže se da, ako se napredak koji su ove dvije zemlje već postigle, sljedeće godine nastavi istim tempom, Europsko bi vijeće u Helsinkiju u prosincu 1999. moglo donijeti odluku da s njima započne pregovore počevši od 1. I. 2000. S obzirom na gorljivost koju je nekolicina povjerenika očitovala glede baltičkih republika (gorljivost koja je 1997., na čuđenje mnogih, dovela do toga da je Estonija ušla u prvi krug), u utorak se u Bruxellesu nije odbacivala mogućnost da zbor predloži da se pođe korak dalje od tih usluga te da već 1999. započne pregovore s Letonijom, pače i Litvom. To je očito bilo jedno od rijetkih neriješenih pitanja. No, bilo kako bilo, u odnosu na 1997., g. Van den Broek ublažava crtu podjele između onih s kojima se pregovara i onih koji moraju čekati. Služeći se, s jedne strane, 'kriterijima iz Kopenhagena' (demokracija, ljudska prava, tržišno gospodarstvo, mogućnosti za integraciju), a s druge 'partnerstvima za pristup' koja su prihvaćena početkom godine i koja su za svakog kandidata odredila najvažnije zadaće kao polazištima za procjenu, Povjerenstvo je prorešetalo prilike u raznim zainteresiranim zemljama. Na političkom planu (demokracija i dr.), stanje se u cjelini drži zadovoljavajućim. Izbori koji su protekli normalno, održani su u mnogim zemljama, a vlade se razvijaju u liberalnom smjeru. To je rečeno za Rumunjsku i Bugarsku, a napose za Slovačku kojoj je Bruxelles prošle godine pokazao 'crveni karton', i u kojoj je autoritativna i populistička vlada Vladimira Mečiara prepustila mjesto koalicijskoj vladi koja je europsku integraciju stavila kao svoju glavnu zadaću. No kada je riječ o pregovorima, prerano je da bi se donosili zaključci: svakako će trebati vremena da bi se uklonile posljedice pogrešnog upravljanja posljednjih godina u Slovačkoj. Petnaestorica će se moći ozbiljno očitovati o prilikama tek u prosincu 1999. u Helsinkiju. Povjerenstvo je k tome dobro prihvatilo referendum u Letoniji koji će značiti boljitak za rusku manjinu. Estonci čekaju proljeće kako bi slično postupili... U svezi s makroekonomskim rezultatima i tempom provedbe reforma, stanje je jako dobro u Poljskoj i Estoniji, gdje je rast jak i uravnotežen; pristojan je u Mađarskoj, unatoč stanovitom smanjenju. No Češka Republika i Slovenija donekle izazivaju zabrinutost. Ove dvije zemlje koje su 1997. izabrane među najpogodnijima, mogle bi zaostati, što će stvoriti poteškoće oko njihova primitka zajedno s Poljskom, Mađarskom i Estonijom. Letonija, Litva i Bugarska ostvaruju pozitivne rezultate, ali je Bugarska krenula s najniže točke. Rumunjska koja se ustvari još nije uzdigla, zatvara krug. Povjerenstvo također upire prstom na oglušivanje Litavaca da utvrde rok za zatvaranje nuklearne centrale Ignalina koja se smatra opasnom. Potvrđeno je da pristup Cipra neće donijeti veće gospodarske teškoće. Na političkom polju, Povjerenstvo izričito ne kaže da će očuvanje podjele na otoku dovesti u pitanje njegov pristup, niti da će razmještanje ruskih raketa na Cipru povećati napetost. Ono zacijelo računa na Pariz kako bi Nikoziji i Ateni ubuduće govorilo o stvarima koje ga ljute. S Turskom će se odsad postupati kao i s ostalim kandidatima, kaže se u izvješću Povjerenstva. Pozdravlja se njezina gospodarska dinamičnost, kao i povratak na 'stečevine zajednice' koji je doveo do carinske unije s petnaestoricom. Međutim, na političkom polju i glede ljudskih prava, činjenično je stanje očajno: zatvoreni novinari, represija Kurda, loše postupanje u policijskim postajama, opća korupcija...", izvješćuje iz Bruxellesa Philippe Lemaitre.