HR-arapi-Organizacije/savezi-Obrana-Špijunaža-Ratovi +fr-la croix 4.11.bunel ++FRANCUSKA+LA CROIX+4. XI. 1998.+Francuski časnik uhodio u korist Srba+"Francuska je vojska dovedena u neugodan položaj pošto je otkrivena +opasna veza koju
je viši časnik održavao sa srpskim vojnicima. +Afera je izbila u ponedjeljak kad je objavljeno da je u subotu +pokrenuta istraga protiv bojnika Pierrea Bunela zbog 'dosluha sa +stranim snagama'. Časnik koji je bio na dužnosti u NATO-ovu +sjedištu u Bruxellesu, predao je srbijanskim agentima povjerljive +dokumente o kosovskoj krizi.+Pierre Bunel koji je u vojsku stupio 1972. i bio član Saint-Cyra, +bojnik je u 46 godini. 'Karijera koja ga doista nije mogla dovesti +na vrh', kaže dužnosnik u ministarstvu obrane. Bojnik je pripadao +specijalnim postrojbama, gdje je promidžba općenito sporija i +ograničena. Napose je bio poznat kao stručnjak za arapski jezik +koji je usavršio u vojnoj školi za jezike. Bio je i prevoditelj +zapovjednika francuske divizije koja je sudjelovala u Zaljevskom +ratu. 'Pomalo neobična i neprovjeriva osoba', povjerava nam jedan +od onih koji su ga susretali u Rijadu 1990. - 1991.+Bojnik Bunel je u NATO-u obnašao dužnost predstojnika ureda vojnog
FRANCUSKA
LA CROIX
4. XI. 1998.
Francuski časnik uhodio u korist Srba
"Francuska je vojska dovedena u neugodan položaj pošto je otkrivena
opasna veza koju je viši časnik održavao sa srpskim vojnicima.
Afera je izbila u ponedjeljak kad je objavljeno da je u subotu
pokrenuta istraga protiv bojnika Pierrea Bunela zbog 'dosluha sa
stranim snagama'. Časnik koji je bio na dužnosti u NATO-ovu
sjedištu u Bruxellesu, predao je srbijanskim agentima povjerljive
dokumente o kosovskoj krizi.
Pierre Bunel koji je u vojsku stupio 1972. i bio član Saint-Cyra,
bojnik je u 46 godini. 'Karijera koja ga doista nije mogla dovesti
na vrh', kaže dužnosnik u ministarstvu obrane. Bojnik je pripadao
specijalnim postrojbama, gdje je promidžba općenito sporija i
ograničena. Napose je bio poznat kao stručnjak za arapski jezik
koji je usavršio u vojnoj školi za jezike. Bio je i prevoditelj
zapovjednika francuske divizije koja je sudjelovala u Zaljevskom
ratu. 'Pomalo neobična i neprovjeriva osoba', povjerava nam jedan
od onih koji su ga susretali u Rijadu 1990. - 1991.
Bojnik Bunel je u NATO-u obnašao dužnost predstojnika ureda vojnog
savjetnika francuskog veleposlanika pri NATO-u. 'Mjesto
intendanta', ističu danas francuski vojni dužnosnici, koje se
sastoji u tome da vodi podsjetnike, priprema sastanke, ali i koje mu
omogućuje da 'vidi dosta toga'. Zahvaljujući tom mjestu
promatrača, časnik je mogao Srbima predati neke dokumente u svezi s
ciljevima koje je NATO planirao bombardirati prošlog mjeseca kako
bi prisilio jugoslavensku vojsku da se povuče s Kosova.
'Čim su naslutili neke uznemirujuće detalje, ministar obrane odmah
je Bunelu zabranio izlaz', tvrdi Jean-Francois Bureau, službeni
predstavnik ministarstva. Uprava za sigurnost teritorija (UST,
koja je zadužena za kontrašpijunažu) provela je tada istragu,
ispitujući časnika četiri dana. Ovaj je priznao, tvrdeći da nije
dobio nikakvu naknadu i da je bio vođen jedino osjećajem naklonosti
prema Srbima. Pošto se u subotu pojavio pred istražnim sucem
Gilbertom Thielom, protiv bojnika je pokrenuta istraga i stavljen
je u pritvor. Mogao bi dobiti do petnaest godina zatvora.
Slučaj Bunel jako je neugodan za francuske vojnike. On je nastavak
nevjerojatne epizode Gourmelon, prema imenu jednog drugog
francuskog bojnika kojega je američki tisak u travnju o. g. optužio
da je kriv za neuspjeh pokušaja uhićenja vođe bosanskih Srba
Radovana Karadžića. Francuske su vlasti tad opozvale bojnika u
Francusku i stvar se završila na tome. No mnogi su vojni dužnosnici
tvrdili da je sve bilo 'američka manipulacija'.
Ovaj put se čini da vojnici dopuštaju kako je riječ o 'izdaji'. No i
dalje odbacuju pomisao da francuska vojska jest, ili da je mogla
biti, previše naklonjena Srbima. Međutim, mnogi časnici na terenu i
u Parizu nisu nikada skrivali da cijene Srbe. Mnogi potajno nisu
voljeli bosanske Muslimane koji su gdjekad bili optuživani da su
manipulirali mišljenjem međunarodne zajednice u svoju korist.
Ovakvo unaprijed stvoreno mišljenje, sve donedavno, francuska
diplomacija, ni pokojni predsjednik Francois Mitterrand nisu
opovrgnuli.
Ova priča o špijunaži dolazi u lošem trenutku, kada se čini da
Francuska još traži svoje mjesto u vojnim ustrojima Saveza. Ona
dolazi u najgorem času, dok Pariz nastoji da Atlantski savez
prihvati njegov plan o razmještaju 1500 vojnika u Makedoniji koji
bi, bude li potrebno, zaštitili promatrače na Kosovu. Snage kojima
bi Francuska htjela zapovijedati. U ministarstvu obrane žele
vjerovati kako zadnji događaji neće utjecati na to i nadaju se da će
se odluka donijeti do konca tjedna", piše Mathieu Castagnet.