OCJENE VIJEĆA EUROPE ZAKONA O HRT-U

ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Sadašnji zakonski okvir kojim je uređen rad elektronskih medija u Hrvatskoj onemogućuje stvaranje i provedbu koherentne politike emitiranja, što je kao posljedicu izazvalo smanjenje pluralizma i usporavanje rasta privatnih radio i televizijskih postaja, tvrdi se u izvješću medijskih stručnjaka Vijeća Europe o Konačnom prijedlogu o izmjenama i dopunama zakona o HRT-u koje je prošlog tjedna hrvatskoj Vladi i Saboru uputila misija OESS-a u Zagrebu.#L# Očitovanje medijskih stručnjaka Vijeća Europe o Konačnom prijedlogu, na zahtjev potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa od 9. listopada, izradio je potpredsjednik Stalnog odbora za televiziju bez granica Vijeća Europe i dužnosnik poljske televizije Karol Jakubowicz. U uvodu svojeg izvješća na 13 stranica, Jakubowicz kaže da "u demokratskom društvu, zakonodavstvo o medijima mora se temeljiti na pretpostavci slobode... Ako te slobode postoje, jasno je da se zakonima trebaju samo odrediti ograničenja i izuzeci od njih". "Mnoštvo nezavisnih i autonomnih medija, u kojima se ogleda raznolikost ideja i mišljenja, temeljni je kamen demokratskog medijskog sustava", navodi Jakubowicz jednu od postavki iz Deklaracije o slobodi izražavanja i informiranja koju je VE donijelo 1982. Navodeći primjere odluka o medijima svih važnijih europskih institucija, poljski stručnjak kaže da se od svih europskih zemalja zahtijeva da "osiguraju neovisnost uređivačke politike javnih elektronskih medija od svih političkih i gospodarskih utjecaja". Ocjenu stanja u hrvatskim elektronskim medijima Jakubowicz počinje tvrdnjom da je u Hrvatskoj u tijeku prijelazno razdoblje u razvoju demokracije nakon propasti komunizma u kojem je pristup emitiranju pretežito politički. Takav pristup, prema Jakubowiczu, obilježavaju - nedovoljno odvajanje elektronskih medija od državnih struktura - nedostatak nadležnog tijela koje bi elektronske medije "branilo" od izravnog utjecaja vlade ili parlamenta - deklarativno izjašnjavanje o nemiješanju u slobodu emitiranja, protivno je stvarnosti u kojoj se institucije određene zakonom ponašaju upravo suprotno - državna uprava i kontrola nad javnim elektronskim medijima Govoreći o zakonskom okviru za rad elektronskih medija, Jakubowski tvrdi da u Hrvatskoj "postoji učinkovit državni monopol nad medijima na nacionalnoj razini, jer dosad nijedna radio ili TV- postaja koja bi emitirala na području cijele zemlje nije dobila licencu". To je dovelo do stanja u kojem je onemogućeno stvaranje i provedba koherentne politike emitiranja, pa stručnjak Vijeća Europe predlaže "stvaranje autonomnog Vijeća za elektronske medije i telekomunikacije... koje će služiti javnom interesu umjesto uskim političkim i administrativnim interesima". Osim telekomunikacija, kaže poljski izvjestitelj, Vijeće bi trebalo nadgledati i javne i privatne elektronske medije, pa bi njegovim osnivanjem prestala potreba za Vijećem za telekomunikacije i Vijećem HRT-a. Da bi se to ostvarilo, tvrdi Jakubowicz, potrebno je izmijeniti zakonski okvir jer ni sadašnji Zakon o HRT-u, a ni Konačni prijedlog izmjena i dopuna toga zakona ne dopuštaju takvu mogućnost. U dijelu u kojem govori o amandmanima iznijetim u Konačnom prijedlogu o izmjenama i dopunama zakona o HRT-u, koji su u međuvremenu, bez uvida u ocjene iz njegova izvješća usvojili zastupnici Županijskog doma Sabora, Jakubowicz općenito kaže kako je tek nekolicina amandmana sukladna preporukama stručnjaka Vijeća Europe i da je potrebno učiniti još mnogo važnih promjena. U prijedlogu Članka 1, poljski stručnjak smatra da bi tvrdnja kako je HRT utemeljen u svrhu "proizvodnje programa važnog za Republiku" mogla poslužiti kao izgovor za državnu kontrolu programa jedne neupitno javne institucije. Jednako tako, izgovor za svakodnevnu kontrolu programa mogao bi se pronaći i u tvrdnji da je HRT "vlasništvo Republike Hrvatske". Jakubowicz zamjera i činjenicu da se u Članku 3 Konačnog prijedloga predviđa da HRT i dalje emitira tri radijska i TV programa, što u nedostatku slobodnih frekvencija (a on ne vjeruje da ih ima) znači održavanje monopola na nacionalnoj razini. U Članku 12 Prijedloga navodi da je usvojena jedna preporuka VE i to u dijelu kad se predlaže da "predstavnici Parlamenta budu manjina (10 od 24) u Vijeću HRT-a". Ono što nije dobro, smatra Jakubowicz, jest činjenica da će Sabor i dalje imati pravo veta pri imenovanju u Vijeće predstavnika društva. Kao slabosti tog prijedloga navodi izrazito politički odabir članova Vijeća HRT-a, činjenicu da će članovi vijeća iz Sabora najvjerojatnije biti zastupnici, koji će prije svoje odluke tražiti naputke od stranačkih čelnika i činjenicu da nije predviđena pojedinačna rotacija članova Vijeća kojom bi se onemogućilo da u slučaju promjene vlasti u zemlji vijeće HRT-a mora doći u koliziju s novim vlastima ili potpuno promijeniti sastav. U Konačnom prijedlogu ne valja ni to što nisu dovoljno ojačane ovlasti Vijeća HRT-a, a osobito činjenica da Vijeće neće imati pravo izabrati generalnog direktora, već je to u nadležnosti Sabora. "To zapravo znači da će generalni direktor upute dobivati iz Sabora, a ne iz Vijeća HRT-a", kaže Jakubowicz, dodajući da time "poprilično besmislena" postaje i uloga Vijeća u nadzoru i ocjeni programa, "budući da ne može otpustiti glavnog direktora ako on loše radi". Istodobno, međutim, poljski stručnjak upućuje pohvale prijedlogu da Vijeće imenuje glavne urednike radija i televizije, koji ne smiju biti stranački dužnosnici. Jakubowicz primjećuje i nesklad između odredbe članka 12 da članove Vijeća HRT-a imenuje i razrješuje Sabor i članka 14. prema kojemu mandat predsjednika i članova Vijeća traje četiri godine. One predlaže da u svrhu neovisnosti i sigurnosti HRT-a i njegova Vijeća, mandat Vijeća bude točno određen i da se njegovi članovi ne mogu opozivati u bilo kojem trenutku, već samo na temelju jasno i usko određenih razloga. Ukratko, medijski stručnjak Vijeća Europe smatra da bi "Vijeće HRT- a u svim, osim u iznimnim, slučajevima moralo biti vrhovni autoritet oko svih pitanja u vezi s HRT-om". "U mnogim europskim zemljama, parlament i vlada isključeni su iz izravnog sudjelovanja u djelovanju javnih elektronskih medija. Parlament još i može biti uključen u imenovanje ili izbor nekolicine ili svih članova najviših tijela zaduženih za kontrolu i upravljanje tim medijima, ali njegova uloga tu obično prestaje i na tom području više nema mogućnosti obavljati ikakve druge dužnosti", kaže Jakubowicz. Karol Jakubowicz izražava zadovoljstvo i člankom 21 u kojem je predloženo da se godišnje financijsko izvješće o HRT-u objavi u novinama, jer time financijsko poslovanje HRT-a postaje dostupno javnosti. Govoreći o ovlastima i statusu članova nadzornih tijela u javnim elektronskim medijima, Jakubowicz u Dodatku svojem izvješću postavlja nekoliko jednostavnih i jasnih pravila. Ta pravila bi, posebno, trebala zajamčiti da članovi nadzornih tijela: - budu imenovani otvorenim i pluralističkim načinom - kolektivno predstavljaju interese društva u cjelini - ne smiju primati upute od ijedne osobe ili tijela osim onih koji su ih imenovali, osim u iznimnim slučajevima predviđenim zakonom - ne smije biti otpušteni, suspendirani ili zamijenjeni tijekom mandata odlukom bilo koje osobe ili tijela osim onih koji su ih imenovali, osim u iznimnim slučajevima predviđenim zakonom - ne smiju, izravno ili neizravno, obnašati dužnosti, primati dohodak ili imati interese u poduzećima ili drugim organizacijama u medijima ili medijima bliskim područjima gdje bi to moglo dovesti do sukoba interesa s njihovom funkcijom u nadzornom tijelu Ocjene Karola Jakubowicza, kako je prošlog tjedna rekao glasnogovornik OESS-a u Zagrebu Mark Thompson, trebale su poslužiti tijekom parlamentarne rasprave o prijedlogu koji je sastavio klub zastupnika HDZ-a, ali budući da je prijedlog usvojen bez uvida u izvješće, misija OESS-a Vladi i Saboru poslala ga je "za eventualne buduće rasprave o istoj temi". (Hina) dam sv