ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Velika ponuda i uvoz jeftinog +svinjskog mesa i svinja iz zemalja Europske Unije onemogućili su u +Hrvatskoj plasman 77.000 svinja proizvedenih na domaćim farmama te +22.500 u seoskim gospodarstvima.
Stoga je Udruga proizvođača +svinja Gospodarskog interesnog udruženja - Croatiastočar na svojoj +jučerašnjoj sjednici odlučila predložiti hrvatskoj Vladi mjere za +rješavanje teškoga stanja u svinjogojstvu.
ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Velika ponuda i uvoz jeftinog
svinjskog mesa i svinja iz zemalja Europske Unije onemogućili su u
Hrvatskoj plasman 77.000 svinja proizvedenih na domaćim farmama te
22.500 u seoskim gospodarstvima. Stoga je Udruga proizvođača
svinja Gospodarskog interesnog udruženja - Croatiastočar na svojoj
jučerašnjoj sjednici odlučila predložiti hrvatskoj Vladi mjere za
rješavanje teškoga stanja u svinjogojstvu. #L#
Mjere obuhvaćaju povećanje količinske carine na uvoz svinjskoga
mesa i svinja te uplatu razlike između domaće zaštitne i uvozne
cijene u Fond za poljoprivredu, koju bi država plaćala izravno
proizvođačima. Nužno je i riješiti pitanje novaca za otkup
kukuruza.
Iako su, po riječima predsjednika te Udruge Antuna Knapića, ove
godine domaći proizvođači na tržište plasirali 323.491 svinju, na
plasman ih trenutačno čeka više nego početkom godine. Domaći
proizvođači teško mogu prodati svinjsko meso i svinje, a pogotovo
naplatiti potraživanja, što im otežava ionako tešku poslovnu
situaciju, drži Knapić.
Premda su ove godine već tri puta povećane količinske carine na uvoz
svinjskoga mesa i svinja, a jednom je čak uvoz i zabranjen (što je
ukinuto na pritisak zemalja EU), direktor Croatiastočara Vladimir
Družinec smatra kako bi hrvatska Vlada trebala bolje zaštiti domaću
proizvodnju.
On predlaže da se pri tome koriste austrijska iskustva. U Austriji
se proizvođačima pomaže u financiranju skladištenja svinjskoga
mesa, subvencionira uzgoj, odgađa plaćanje kredita na godinu dana
te raznim akcijama potiče potrošnja domaćih proizvoda.
Hrvatski uzgajivači svinja, kaže Družinec, ne mogu na vrijeme
naplatiti svoja potraživanja, a dodatno su opterećeni i porezom na
dodanu vrijednost (PDV), koji, kao ni druge obveze, nisu u
mogućnosti platiti. Tako se, primjerice, od 60 do 80 posto
potraživanja rješava kompenzacijama.
Ravnatelj Veterinarske uprave Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva RH Mate Brstilo kaže kako je proizvodnja svinja u
Hrvatskoj veća od registrirane. Tako se u prvih deset mjeseci
proizvodnja kreće između 1,5 do 1,6 milijuna svinja samo u
privatnom sektoru.
Uvoz svinja značajno je smanjen i to za 30 posto u odnosu na lani, a
goveđeg mesa za 35 posto. Uvoz bi svinjskog mesa na kraju godine
trebao biti prepolovljen u odnosu na 1997., smatra Brstilo.
Iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kažu kako je izgradnja
sustava poticanja stočarstva na početku i ističu kao primjer
program Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za poticanje
izvoza.
(Hina) mku sbo