US IHT 2. XI. DRŽAVNI KAPITALIZAM

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 2. XI. 1998. Ruski treći put: 'državni kapitalizam' "Prije godinu dana Rusija je bila zapletena u raspru o budućnosti svoga kratkotrajnog pokusa u tržišnom kapitalizmu: hoće li to biti liberalni, konkurentni 'kapitalizam naroda' ili će to biti 'oligarhijski' tip u kojem prevladavaju veliki konglomerati i tajkuni? Koliko se toga promijenilo pokazuje činjenica da Rusija danas više i ne razmatra prošlogodišnje liberalne ciljeve, dok su tajkuni poniženi velikim gubicima u silaznoj putanji gospodarske spirale poslije devalvacije rublja", piše David Hoffman. "Novi smjer Rusije, izražen u neodređenim gospodarskim ciljevima koje je ovaj tjedan potvrdio premijer Jevgenij Primakov, kreće prema stvaranju hibrida često nazivanog 'državnim kapitalizmom' u kojem se tržišnom gospodarstvu dopušta djelovanje, no pod velikim nadzorom države. Vlada je u subotu odobrila gospodarski plan usredotočen na smanjenje poreza, saniranje banaka, pojačanu državnu intervenciju u izmučenom gospodarstvu i tiskanje svježih rublja. G. Primakov je izrazio nadu da će, kao odgovor, strani zajmodavci odobriti kredite. No ako to ne učine, izjavio je, Rusija neće 'pasti na koljena'. Bivši ministar financija Aleksander Lišvic izjavio je u nedjelju u radijskom intervjuu: 'Rusija je, umorna od liberalnih reforma, odlučila uzeti odmor'. G. Livšic, koji je šest godina prisno surađivao s liberalnim reformistima, prisjetio se da je srednja klasa bila ta koja ih je podupirala, a ona je teško pogođena posljednjom krizom. 'Sad nema ni političke volje, ni srednje klase', izjavio je, 'pa je ovaj stadij gotov'. Nadalje, g. Primakov je često odbacivao zamisao da je Rusija oslabljena svojim gospodarskim problemima. On je radije ponavljao da Rusija ostaje velika i moćna država, koja neće biti ponižena ni kod kuće ni u inozemstvu. 'Rusija je velika sila i u svakom će slučaju stajati na vlastite dvije noge', izjavio je on nedavno. No pokazalo se da je ruska stvarnost u oštroj protivnosti s obećanjima g. Primakova. Zemlja se ne može prehranjivati, ne može plaćati svoje račune u inozemstvu i ne može si priuštiti održavanje postojeće obrane. Nadalje, vodi je sve udaljenija i slabija figura za reprezentaciju u liku Borisa Jeljcina. Predsjednikova bolest ponovno je stvorila vakuum moći i jagmu za preuzimanjem službe što mnoge navodi da se pitaju koliko će trajati vlada g. Primakova. G. Primakov nije predložio pun povratak središnjem nadzoru iz sovjetskoga razdoblja. No u nizu planova koji su puni retorike a siromašni podrobnostima, on i njegovi zamjenici jasno su ustvrdili kako žele da država preuzme nadzor nad slobodnim tržištem. 'Uloga države', izjavio je g. Primakov u subotu, 'posebice u ovom prilično ozbiljnom razdoblju, jest nametanje gospodarskoga reda.' Nitko ne govori da kaotični prijelaz Rusije nije bio obilježen neredom. No čini se da g. Primakov i njegov glavni zamjenik za gospodarska pitanja, Jurij Masljukov, misle na državu koja bi imala odlučujuću ulogu u biranju pobjednika i gubitnika, umjesto da tu odluku prepusti tržištu. Oni predlažu davanje velikih subvencija za izabrane industrije i poduzeća i pomaganje izabranim bankama da opstanu. Oni žele nove subvencije za poljoprivredu i obrambenu industriju. Čini se da obnavljaju ulogu države kao glavnog djelitelja pomoći, umjesto kao čimbenika koji nameće pravila jednakosti u slobodnom tržištu. Jedno od protuslovlja jest kako Primakov time namjerava financirati svoja nedavna obećanja o obilnoj potrošnji, s obzirom na gotovo bankrotno stanje ruske blagajne. G. Primakov je u subotu potvrdio da će Rusija tiskati svjež novac, što vodi novom protuslovlju: kako vlada može tiskati novac bez izazivanja visoke inflacije. Mnogi ekonomisti to smatraju nemogućim."