nj 2. XI. TAZ: milošević i husein

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 2. XI. 1998. Povoljan trenutak "Je li ponovno zaoštravanje sukoba između Iraka i UN-a odnosno SAD tek repriza poznatih rituala? Posljednje odluke Bagdada o potpunoj ili djelomičnoj obustavi suradnje s inspektorima posebnog povjerenstva UN (UNSCOM) te o pozivu bar američkim stručnjacima za oružje da napuste Irak donesene su u listopadu 1997. te u kolovozu ove godine. Bitne temeljne konstante i okvirni uvjeti sukoba nisu se u međuvremenu nimalo promijenili. Iračko stanovništvo i dalje snosi najteži teret gospodarskih sankcija koje su Ujedinjeni narodi uveli u proljeće 1991. Spomenute kaznene mjere nisu postigle cilj koji su postulirali UN - uništenje iračkog oružja za masovno ubijanje i balističkih raketa te konačnu obustavu odgovarajućih programa naoružavanja. Doduše, činjenica da su svi sudionici uglavnom tajili postojeće spoznaje, te brojni pokušaji Bagdada i Washingtona da manipuliraju svjetskom javnošću i sve neprozirnije i proturječnije ponašanje šefa UNSCOM-a Richarda Butlera onemogućuju ozbiljnu raščlambu dosadašnjih rezultata u procesu razoružavanja Iraka. Činjenica da je Bagdad otkazao suradnju s UNSCOM-om i istodobno odobrio nastavak nadzorne djelatnosti Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEO) pokazuje da je Irak ispunio sve obveze koje mu je UN zadao u sferi atomskog naoružanja. Šef UNSCOM-a Butler izdao je odgovarajuća priopćenja već u jesen prošle godine. Ipak, SAD i Velika Britanija i dalje nisu spremni, formalno u okviru Vijeća sigurnosti UN-a, utvrditi završetak procesa razoružavanja Iraka ni donijeti odluku o ublažavanju sankcija. Uglavnom nepromijenjeni ostali su i područni okvirni uvjeti sukoba s Irakom i pripadajuće računice i interesi. Ta ocjena vrijedi bar zasad - unatoč napetostima između iračkih susjeda Sirije i Turske, koje su eskalirale u rujnu ove godine, te unatoč najnovijim izraelsko-palestinskim dogovorima o spašavanju mirovnog sporazuma iz Osla, kao i unatoč opreznom približavanju SAD i Irana. Što potiče Sadama Huseina da baš sad pokuša zaoštriti sukob? Za Huseina je izazivanje i eskalacija sukoba s vanjskim protivnicima uvjet za zaštitu vlasti u samom Iraku a time i za vlastiti opstanak. Budući da je taj mehanizam manipulacije sve istrošeniji u kontekstu sve većih unutarnjih iračkih problema, Husein ga je prisiljen primjenjivati u sve kraćim vremenskim razmacima. U tom pogledu javljaju se usporedbe s bivšom Jugoslavijom, gdje se Slobodan Milošević nalazi u sličnoj situaciji od 1991. godine. Drugo, Husein možda računa da će opetovanom eskalacijom sukoba pogoditi SAD - angažirane u sukobu na Kosovu - u trenutku koji je za njega povoljan. Ipak, irački vođa vjerojatno neće izboriti bitnu promjenu politike UN-a prema svojoj zemlji. Na taj zaključak upućuje već brza, jednoglasna i jasna osuda kojom je Vijeće sigurnosti UN-a u noći na nedjelju reagiralo na spomenutu odluku Bagdada. Rusija, koja je tijekom posljednje dva kruga iračke krize bila angažirani zagovornik djelomičnog ukidanja sankcija protiv Bagdada, danas je potpuno zaokupljena vlastitom gospodarskom krizom te zapravo više ne funkcionira kao protuteža Washingtonu i Londonu u Vijeću sigurnosti UN-a. Francuska neće sama igrati tu ulogu - unatoč snažnom zanimanju za gradnju gospodarskih odnosa s Irakom. Osim toga, brojna zastupljenost francuskih tvrtki - uključujući i državna poduzeća - na jučer u Bagdadu otvorenom najvećem trgovinskom sajmu od završetka rata u Zaljevu pokazuje da je te interese moguće ostvarivati i unatoč produljenim sankcijama", smatra komentator Andreas Zumach.