BRUXELLES, 3. studenoga (Hina) - Europska unija (EU) traži načine +za zaštitu svoje kulturne baštine od potresa i ostalih oštećenja, +piše Eurofocus, glasilo Europske komisije.
BRUXELLES, 3. studenoga (Hina) - Europska unija (EU) traži načine
za zaštitu svoje kulturne baštine od potresa i ostalih oštećenja,
piše Eurofocus, glasilo Europske komisije. #L#
EU čini sve kako bi svoju kulturnu baštinu zaštitila od potresa,
djelovanja bakterija, čak i od turista. Pri tome se služi
najnovijim tehnološkim dostignućima, među kojima je i posebna
slitina, nazvana ISTECH, koja je krajem rujna prikazana na
simboličnom mjestu, u talijanskom gradu Assisiju, u Umbriji, koji
je prije godinu dana bio teško pogođen potresom.
Stručnjaci koji su se tamo našli na skupu razmatrali su i ostale
projekte namijenjene zaštiti europske baštine od potresa,
bakterija i od turista.
Poznata slitina, dio projekta pod nazivom ISTECH, rabi se pri
gradnji zrakoplova, a djeluje poput trske, koja se savija, ali se ne
lomi. Ako se ta slitina zazida u posebno krhke zgrade, s kojima se
treba postupati "u rukavicama", omogućuje odolijevanje zgrade i
vrlo jakim potresima. Cijeli je projekt izvela jedna talijanska
tvrtka u suradnji s grčkim, talijanskim i portugalskim
sveučilištima.
Osim toga, Zajednički istraživački centar, laboratorij Europske
komisije, obavlja simulacije potresa, a taj će se način obrane od
potresa ispitivati i u tornju jedne stare crkve u Umbriji.
Projekt je započet 1996. godine, a trebao bi završiti sljedeće
godine. Zatim će dužnosnici odgovorni za restauratorske radove na
slavnoj bazilici Sv. Franje Asiškoga odlučiti hoće li rabiti taj
novi način zaštite, koji bi trebao biti zanimljiv za brojne
gradove, osobito one na jugu Europske unije.
Drugim načinom zaštite bave se jedna talijanska tvrtka i jedno
talijansko sveučilište, u suradnji s jednim francuskim
laboratorijem. Oni koriste posebnu vrstu radara kojim se u zidovima
zgrada mogu otkriti pukotine, kako bi se moglo utvrditi treba li
zamijeniti dio građevine.
Njemačka i belgijska sveučilšta, u suradnji s institutima u Italiji
i Nizozemskoj, proizvela su informatički sustav koji omogućava
sastavljanje "atlasa sa štetama na povijesnim građevinama od
cigle", a to je neka vrsta postavljanja dijagnoze za građevine od
cigle.
Osim prirodnih katastrofa, zagađivanja i klimatskih promjena,
povijesne spomenike uništavaju i biološka oštećivanja, a izazivaju
ih bakterije, gljivice, alge, mahovine i lišajevi. Bakterije
proizvode sumpornu i salitrenu kiselinu koje rastvaraju kamen,
alge ga oštećuju, a gljivice ostavljaju crne mrlje na njemu.
Zahvaljujući proučavanju uzoraka uz pomoć rentgenskih zraka,
arhitektima i restauratorskim tvrtkama omogućeni su korisni podaci
i preporuke.
Prigodom razgledavanja kulturnih spomenika, turisti, disanjem,
oslobađaju goleme količine vodene pare i ugljičnog dioksida, a uz
ostale izvore opasnosti za umjetnička blaga poput vlage, grijanja,
klimatizacijskih uređaja i svjetlosti, i to može uzrokovati
propadanje vrijednih umjetničkih djela.
Stručnjaci jednog talijanskog instituta proučavaju te probleme u
suradnji sa sveučilištima iz Belgije, Austrije i Velike Britanije,
u okviru europskog projekta pod naslovom "Procjena opasnosti za
okoliš povezanih s lošim načinom uporabe nekih uređaja i s masovnim
turizmom".
(Hina) rug bnš