HR-rabbi-Vjerovanja-Vjerske zajednice-Sveučilište-Oružani sukobi +fr-dna 1.11.franc.rabin o Papi ++FRANCUSKA+DERNIERES NOUVELLES D'ALSACE+1. XI. 1998.+'Krivi potezi' Ivana Pavla II.+Jacques Fortier razgovarao je s velikim francuskim
rabinom +Sitrukom o židovsko-kršćanskim odnosima, židovskoj zajednici u +Francuskoj, Bliskom istoku i drugome: "Židovsko-kršćanski odnosi. +Podsjećajući na svoju 'osobnu naklonost prema Ivanu Pavlu II., +njegovu fizičku i intelektualnu snagu', veliki je rabin ipak +izrazio žaljenje zbog 'vruće-hladnog tuša' kojemu je judaizam +izložen zbog različitih Papinih poteza. 'Iskreno govoreći, ne +razumijem, rekao je, kanonizaciju Edith Stein', te preobraćene +Židovke koja je postala redovnica i umrla u Auschwitzu. 'Njezina se +uspomena svakako treba štovati', ali, je li trebalo kanonizirati +jednu preobraćenicu, pita se, dok je 'judaizam još uvijek oprezan +kada je riječ o preobraćenjima'. Isto tako, čudi se zbog +beatifikacije hrvatskog kardinala Stepinca: 'Vidio sam +fotografiju na kojoj je kardinal pred SS-ovom postrojbom: zbog nje +bi ga trebalo dekanonizirati.' Prema njegovu mišljenju, riječ je o +'dvama krivim potezima' Svetog Oca.+Židovska zajednica u Francuskoj. Ona je 'živa i dinamična', ali
FRANCUSKA
DERNIERES NOUVELLES D'ALSACE
1. XI. 1998.
'Krivi potezi' Ivana Pavla II.
Jacques Fortier razgovarao je s velikim francuskim rabinom
Sitrukom o židovsko-kršćanskim odnosima, židovskoj zajednici u
Francuskoj, Bliskom istoku i drugome: "Židovsko-kršćanski odnosi.
Podsjećajući na svoju 'osobnu naklonost prema Ivanu Pavlu II.,
njegovu fizičku i intelektualnu snagu', veliki je rabin ipak
izrazio žaljenje zbog 'vruće-hladnog tuša' kojemu je judaizam
izložen zbog različitih Papinih poteza. 'Iskreno govoreći, ne
razumijem, rekao je, kanonizaciju Edith Stein', te preobraćene
Židovke koja je postala redovnica i umrla u Auschwitzu. 'Njezina se
uspomena svakako treba štovati', ali, je li trebalo kanonizirati
jednu preobraćenicu, pita se, dok je 'judaizam još uvijek oprezan
kada je riječ o preobraćenjima'. Isto tako, čudi se zbog
beatifikacije hrvatskog kardinala Stepinca: 'Vidio sam
fotografiju na kojoj je kardinal pred SS-ovom postrojbom: zbog nje
bi ga trebalo dekanonizirati.' Prema njegovu mišljenju, riječ je o
'dvama krivim potezima' Svetog Oca.
Židovska zajednica u Francuskoj. Ona je 'živa i dinamična', ali
'pogođena krizom rasta'. Njezini ustroji, drži Joseph Sitruk, nisu
dovoljno prilagođeni toj stvarnosti. Priznaje da postoji velik
problem glede izobrazbe rabina: 'mnogi nadareni mladići koji bi
mogli biti rabini, odlaze na studij u Izrael'. No, on pozdravlja sve
veću težnju za izobrazbom: 'danas svaki drugi Židov govori
hebrejski, sve je više onih koji proučavaju Talmud.'
Žene rabini. Primjer žene rabina koja pripada liberalnoj struji, a
koji je jedinstven u Francuskoj, ne treba, misli on, biti uzorom. 'U
našoj pravovjernoj, ja radije kažem vjerničkoj, tradiciji,
svećeništvo je određeno za muškarca'. Ipak, on odbija optužbe za
seksizam: 'Prema biblijskoj tradiciji, muškarac i žena su
različiti, a ne viši ili niži, a Stvoriteljeva se volja očituje u
različitosti stvorenoga.' Židovska je tradicija iz toga izvukla
praktična pravila: propisi se ne primjenjuju na isti način na oba
spola. 'Primjerice, muškarac moli u točno utvrđeno vrijeme, a žena
kada to želi'. (...)
Bliski istok. 'Na izraelske sam probleme uvijek nastojao gledati
kao francuski Židov: Izrael nije moja zemlja, iako, svakako, za nj
osjećam nešto posebno.' Prema njegovu mišljenju, '98 posto
Izraelaca želi mir', a šire pravi nemir: oni su 'nasljednici silne
tjeskobe', i njihov se 'strah za sigurnost mora razumjeti'. 'U
Izraelu ima pet milijuna Židova na području koje je dvostruko veće
od Dordogne, a okruženo je susjedima koji ga žele uništiti'. 'Dva
naroda na istoj zemlji, to je pogrešna dijalektika (...) Izrael
mora biti mirna židovska zemlja za sve narode: to ne znači da ostali
moraju otići!' 'Obećana zemlja nije samo ona koju dopušta UN'.
Mladež. U lipnju ili studenome 1999., kaže veliki rabin, u Parizu (u
Bourgetu ili na prostoru Eiffelova tornja) organizirat će se tjedan
mladeži: izložba pedagoške građe koja će omogućiti upoznavanje s
judaizmom, uz rasprave, razmjenu mišljenja i razmišljanje, kako bi
se 'čulo što misli mladež i potaknulo je se na slušanje.'"