FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

fr-dna 1.11.franc.rabin o Papi

HR-rabbi-Vjerovanja-Vjerske zajednice-Sveučilište-Oružani sukobi +fr-dna 1.11.franc.rabin o Papi ++FRANCUSKA+DERNIERES NOUVELLES D'ALSACE+1. XI. 1998.+'Krivi potezi' Ivana Pavla II.+Jacques Fortier razgovarao je s velikim francuskim rabinom +Sitrukom o židovsko-kršćanskim odnosima, židovskoj zajednici u +Francuskoj, Bliskom istoku i drugome: "Židovsko-kršćanski odnosi. +Podsjećajući na svoju 'osobnu naklonost prema Ivanu Pavlu II., +njegovu fizičku i intelektualnu snagu', veliki je rabin ipak +izrazio žaljenje zbog 'vruće-hladnog tuša' kojemu je judaizam +izložen zbog različitih Papinih poteza. 'Iskreno govoreći, ne +razumijem, rekao je, kanonizaciju Edith Stein', te preobraćene +Židovke koja je postala redovnica i umrla u Auschwitzu. 'Njezina se +uspomena svakako treba štovati', ali, je li trebalo kanonizirati +jednu preobraćenicu, pita se, dok je 'judaizam još uvijek oprezan +kada je riječ o preobraćenjima'. Isto tako, čudi se zbog +beatifikacije hrvatskog kardinala Stepinca: 'Vidio sam +fotografiju na kojoj je kardinal pred SS-ovom postrojbom: zbog nje +bi ga trebalo dekanonizirati.' Prema njegovu mišljenju, riječ je o +'dvama krivim potezima' Svetog Oca.+Židovska zajednica u Francuskoj. Ona je 'živa i dinamična', ali
FRANCUSKA DERNIERES NOUVELLES D'ALSACE 1. XI. 1998. 'Krivi potezi' Ivana Pavla II. Jacques Fortier razgovarao je s velikim francuskim rabinom Sitrukom o židovsko-kršćanskim odnosima, židovskoj zajednici u Francuskoj, Bliskom istoku i drugome: "Židovsko-kršćanski odnosi. Podsjećajući na svoju 'osobnu naklonost prema Ivanu Pavlu II., njegovu fizičku i intelektualnu snagu', veliki je rabin ipak izrazio žaljenje zbog 'vruće-hladnog tuša' kojemu je judaizam izložen zbog različitih Papinih poteza. 'Iskreno govoreći, ne razumijem, rekao je, kanonizaciju Edith Stein', te preobraćene Židovke koja je postala redovnica i umrla u Auschwitzu. 'Njezina se uspomena svakako treba štovati', ali, je li trebalo kanonizirati jednu preobraćenicu, pita se, dok je 'judaizam još uvijek oprezan kada je riječ o preobraćenjima'. Isto tako, čudi se zbog beatifikacije hrvatskog kardinala Stepinca: 'Vidio sam fotografiju na kojoj je kardinal pred SS-ovom postrojbom: zbog nje bi ga trebalo dekanonizirati.' Prema njegovu mišljenju, riječ je o 'dvama krivim potezima' Svetog Oca. Židovska zajednica u Francuskoj. Ona je 'živa i dinamična', ali 'pogođena krizom rasta'. Njezini ustroji, drži Joseph Sitruk, nisu dovoljno prilagođeni toj stvarnosti. Priznaje da postoji velik problem glede izobrazbe rabina: 'mnogi nadareni mladići koji bi mogli biti rabini, odlaze na studij u Izrael'. No, on pozdravlja sve veću težnju za izobrazbom: 'danas svaki drugi Židov govori hebrejski, sve je više onih koji proučavaju Talmud.' Žene rabini. Primjer žene rabina koja pripada liberalnoj struji, a koji je jedinstven u Francuskoj, ne treba, misli on, biti uzorom. 'U našoj pravovjernoj, ja radije kažem vjerničkoj, tradiciji, svećeništvo je određeno za muškarca'. Ipak, on odbija optužbe za seksizam: 'Prema biblijskoj tradiciji, muškarac i žena su različiti, a ne viši ili niži, a Stvoriteljeva se volja očituje u različitosti stvorenoga.' Židovska je tradicija iz toga izvukla praktična pravila: propisi se ne primjenjuju na isti način na oba spola. 'Primjerice, muškarac moli u točno utvrđeno vrijeme, a žena kada to želi'. (...) Bliski istok. 'Na izraelske sam probleme uvijek nastojao gledati kao francuski Židov: Izrael nije moja zemlja, iako, svakako, za nj osjećam nešto posebno.' Prema njegovu mišljenju, '98 posto Izraelaca želi mir', a šire pravi nemir: oni su 'nasljednici silne tjeskobe', i njihov se 'strah za sigurnost mora razumjeti'. 'U Izraelu ima pet milijuna Židova na području koje je dvostruko veće od Dordogne, a okruženo je susjedima koji ga žele uništiti'. 'Dva naroda na istoj zemlji, to je pogrešna dijalektika (...) Izrael mora biti mirna židovska zemlja za sve narode: to ne znači da ostali moraju otići!' 'Obećana zemlja nije samo ona koju dopušta UN'. Mladež. U lipnju ili studenome 1999., kaže veliki rabin, u Parizu (u Bourgetu ili na prostoru Eiffelova tornja) organizirat će se tjedan mladeži: izložba pedagoške građe koja će omogućiti upoznavanje s judaizmom, uz rasprave, razmjenu mišljenja i razmišljanje, kako bi se 'čulo što misli mladež i potaknulo je se na slušanje.'"

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙