WASHINGTON, 1. studenoga (Hina) - Izborna neizvjesnost u SAD +prestat će 3. studenoga kad će Amerikanci birati svih 435 +zastupnika u Predstavničkom domu, 34 od stotinu senatora, 36 +guvernera država i više desetaka lokalnih
dužnosnika.
WASHINGTON, 1. studenoga (Hina) - Izborna neizvjesnost u SAD
prestat će 3. studenoga kad će Amerikanci birati svih 435
zastupnika u Predstavničkom domu, 34 od stotinu senatora, 36
guvernera država i više desetaka lokalnih dužnosnika.#L#
Do sada izbori na polovici predsjedničkog mandata nisu smatrani
posebno zanimljivima ni važnima. Ta tradicija je iznevjerena.
Teško je sjetiti se kad su međustranački, pa i osobni odnosi
američkih političara bili na nižoj razini. U nadmetanjima se jedva
mogu pronaći tragovi političkih stajališta prema kojima bi se
birači mogli opredijeliti. Kampanju obilježava purgatorij
predsjednika Clintona i s tim povezane međustranačke
netrpeljivosti i podjele. Prati je bespoštedna medijska kampanja
kojom se blate politički takmaci i, ne manje važno, golem novac
uložen u ostvarenje političkih ambicija.
Po značenju bi na prvom mjestu trebali biti izbori za donji dom
Kongresa. U dosadašnjem sastavu Predstavničkog doma bilo je 228
republikanaca, 206 demokrata i jedan neovisni kandidat. Iako se
čini da je riječ o brojnim političkim dvobojima to nije tako.
"Kad se pogleda broj 'sigurnih' mjesta, zatim onih gdje nema
stranačkog protukandidata i onih u kojima je izbor vjerojatan, vidi
se da će se prava bitka voditi za samo 58 mjesta", kaže Thomas Mann,
direktor Programa državnih studija Brookings Instituta u
Washingtonu.
Među tih 58 su i 34 mjesta koja su ostala upražnjena odlaskom
dosadašnjih zastupnika u mirovinu ili na druge dužnosti. Za
demokratsku stranku osobito je važno zadržati položaje u
Kaliforniji gdje im se 'ljulja' stolica čak petoro zastupnika.
Ishod glasovanja za Senat mogao bi po posljedicama biti značajniji
od izbora zastupnika. Naime, u gornjem domu sadašnji je odnos snaga
55 prema 45 u korist republikanaca. Potrebna im je prevaga od još
pet senatora pa da tropetinskom većinom po zakonu mogu samostalno
odlučivati o svim pitanjima. I o smjenjivanju predsjednika.
Zbog toga obračuni kandidata za senatore ne poznaju obzire. U
vrijeđanju prednjači sadašnji newyorški senator Alfonse D'Amato
koji je demokratskog suparnika Charlesa Schumera nazvao
"putzhead". Ovom pogrdom na jidišu je ne samo osobno uvrijedio
Schumera nego se narugao njegovu židovskom podrijetlu što mu se
vrlo brzo osvetilo. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da je
izgubio dotadašnju prednost.
Inače, ankete pokazuju blagu prevagu republikanaca ali analitičari
upozoravaju da ispitivanja mogu prevariti jer se rade na razmjerno
malom uzorku takozvanih mogućih birača. A upravo u tome je najveća
nepoznanica izbora: tko će stvarno izaći na birališta.
CNN je nedavno objavio poredak zemalja zapadne demokracije po
postotku odziva birača. SAD je sa 38 posto uvjerljivo na zadnjem
mjestu.
Navodno manji broj glasača pogoduje republikancima jer su njihovi
pristaše revniji u ispunjavanju svojih građanskih prava. Demokrati
su se stoga posljednjeg predizbornog tjedna usmjerili na one
izborne jedinice u kojima su brojniji pripadnici neke etničke
skupine, nastojeći ih potaknuti na glasovanje. Na istom poslu
'buđenja' birača pokrenule su se i velike sindikalne centrale.
Odgovor republikanaca bio je pojačanom medijskom kampanjom na
televiziji. Prema tvrdnjama lista "Washington Post" osobno je
predsjednik Predstavničkog doma Newt Gingrich potaknuo
prikazivanje niza tv-poruka u kojima se opet izvlači Clintonovo
prljavo rublje. Cijena spotova i prikazivanja navodno je 10
milijuna dolara.
Koliko je novca ukupno utrošeno u predizborne utrke teško je reći.
Ako je vjerovati podacima samih stranaka, republikanci će u ovim
izborima potrošiti 260 milijuna dolara a demokrati 165 milijuna.
Inače, koliko su izbori zasjenjeni Clintonovim skandalima toliko
će svojim ishodom utjecati na njegovu političku budućnost. Ostvare
li republikanci osjetniju prednost s postupkom "impeachmenta" ići
će do kraja. U protivnom, mogli bi prihvatiti ublaženu varijantu
predsjednikove odgovornosti.
Isto tako, ovogodišnji će rezultati pokazati mogu li se demokrati
nadati parlamentarnoj prevlasti 2000. godine i može li Al Gore sa
sigurnošću računati na predsjedničku kandidaturu.
S druge strane, republikanci će uskoro morati odabrati svog trkača
za 21. stoljeće. Njih će ovogodišnji izbori na neki način usmjeriti
prema veteranu, konzervativcu Gingrichu ili prema zvijezdi u
nastajanju - teksaškom guverneru Georgeu Bushu mlađem.
(Hina) fp rš