ZAGREB, 30. listopada (Hina) -+ZAGREB - U hrvatskom bankovnom sustavu i tijekom ove godine +povećava se štednja stanovništva, ističe Hrvatska narodna banka u +povodu Dana štednje, 31. listopada. Prema podacima HNB-a krajem +rujna ove
godine nova je devizna štednja u hrvatskim bankama +iznosila 8,79 milijardi njemačkih maraka, dok je kunska štednja +iznosila 2,86 milijardi kuna. Nova devizna štednja krajem rujna +iznosila je 14 posto više nego na isteku prošle godine, te čak oko 21 +posto više nego prije godinu dana. To, ocjenjuje HNB, pokazuje da je +proljetošnja uznemirenost štediša zbivanjima u Dubrovačkoj banci i +najavama mogućih poslovnih teškoća u nekim drugim manjim bankama +ostala, gledajući hrvatski bankovni sustav u cjelini, bez većih +posljedica. Najviše se štedi u njemačkim markama - četiri petine +ukupne devizne štednje, udio američkog dolara je nešto veći od 12 +posto, a austrijskog šilinga i talijanske lire nešto ispod 2 posto. +Kunska štednja postupno raste od 1996. i krajem rujna ove godine +bila je oko 10 posto veća nego prije godinu dana. Udjel kunske +štednje u ukupnoj štednji hrvatskih građana i dalje je relativno +nizak, te je koncem rujna iznosio oko osam posto, ističe se uz +ostalo u priopćenju HNB-a.+ZAGREB - Hrvatska je prema najnovijoj ocjeni njemačke tvrtke za
ZAGREB, 30. listopada (Hina) -
ZAGREB - U hrvatskom bankovnom sustavu i tijekom ove godine
povećava se štednja stanovništva, ističe Hrvatska narodna banka u
povodu Dana štednje, 31. listopada. Prema podacima HNB-a krajem
rujna ove godine nova je devizna štednja u hrvatskim bankama
iznosila 8,79 milijardi njemačkih maraka, dok je kunska štednja
iznosila 2,86 milijardi kuna. Nova devizna štednja krajem rujna
iznosila je 14 posto više nego na isteku prošle godine, te čak oko 21
posto više nego prije godinu dana. To, ocjenjuje HNB, pokazuje da je
proljetošnja uznemirenost štediša zbivanjima u Dubrovačkoj banci i
najavama mogućih poslovnih teškoća u nekim drugim manjim bankama
ostala, gledajući hrvatski bankovni sustav u cjelini, bez većih
posljedica. Najviše se štedi u njemačkim markama - četiri petine
ukupne devizne štednje, udio američkog dolara je nešto veći od 12
posto, a austrijskog šilinga i talijanske lire nešto ispod 2 posto.
Kunska štednja postupno raste od 1996. i krajem rujna ove godine
bila je oko 10 posto veća nego prije godinu dana. Udjel kunske
štednje u ukupnoj štednji hrvatskih građana i dalje je relativno
nizak, te je koncem rujna iznosio oko osam posto, ističe se uz
ostalo u priopćenju HNB-a.
ZAGREB - Hrvatska je prema najnovijoj ocjeni njemačke tvrtke za
osiguranje kredita Hermes svrstana u petu, a ne u sedmu skupinu
zemalja po kriteriju kreditne pouzdanosti, izvijestio je Vladin
Ured za priopćavanje reagirajući na tekst u današnjem "Jutarnjem
listu" objavljen pod naslovom "Hrvatska dobila najnižu kreditnu
ocjenu - sedam". Svrstavanje u nepovoljniju skupinu doista znači
skuplje kredite za hrvatske kupce ali i manju konkurentnost
njemačkih izvoznika, ističe Vladin Ured za priopćavanje.
- I Ministarstvo financija Republike Hrvatske ističe da je u članku
"Jutarnjeg lista" objavljenom pod naslovom "Hrvatska dobila
najnižu kreditnu ocjenu - sedam" iznijet "cijeli niz neistinitih
tvrdnji". Hrvatska je ostala u ranije dodijeljenoj kategoriji pet,
ističe Ministarstvo, dodajući da se ništa nije mijenjalo "u
posljednjih 48 sati", kao što piše u navedenom članku.
SPLIT - Splitski i splitsko-dalmatinski odbori Socijaldemokratske
partije (SDP) na današnjoj konferenciji za novinare u Splitu
ponovno su ocijenili kako je cinično od stranke na vlasti što
zakonski prijedlog o otocima i dalje predstavlja kao svoj
originalni prijedlog iako se on pojavio šest mjeseci nakon SDP-ova.
No, HDZ to nije omelo, rekao je predsjednik splitskog SDP-a Marin
Jurjević, da uporno tvrdi kako su SDP-ovci prepisali njegov
prijedlog zakona. Ustvrdivši da je stanje na otocima
katastrofalno, Jurjević je naglasio da će takvo i ostati sve dok se
ne promijeni cjelokupna hrvatska politika koja je "centralizirana
i usmjerena na uzimanje, a ne na davanje ili ulaganje".
ZAGREB - Ugovor o desetogodišnjoj koncesiji za izgradnju i uporabu
druge digitalne pokretne komunikacijske mreže (GSM) u Hrvatskoj
potpisali su danas Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i
predstavnici konzorcija VIP-net Croatia, potvrđeno je danas u
Ministarstvu. VIP-net Croatia je drugi koncesionar GSM mreže u
Hrvatskoj, prema odluci Vijeća za telekomunikacije od 7. rujna.
VIP-net Croatia ujedinjuje austrijski MOBILKOM AG, američki
Western Wireless International te Večernji list, Ingru i Hrvatsku
poštansku banku. Domaći ulagači imaju 51 posto udjela.
DUBROVNIK - Čelnici "Hotela Dubrovnik" potpisali su prigodom
predstavljanja svoje turističke ponude u Muenchenu ugovor s
četvrtim po snazi njemačkim touroperatorom FTI-em o petogodišnjem
zakupu hotela "Epidaurusa" u Cavtatu, "Rathaneuma" u Orebiću i
"Faraona" u Trpnju. Po riječima Nike Koncula, ovlaštenika Državne
agencije za sanaciju Dubrovačke banke, koja je većinski vlasnik
grupacije "Hotela Dubrovnik", njemačka će tvrtka od svibnja do
listopada organizirati tjedna putovanja u devet zrakoplova s
njemačkim, austrijskim i švicarskim turistima. Procjenjuje se da
će tako dovesti više od 35.000 turista s oko 250.000 noćenja u tim
hotelima. Ustvrdio je da ugovor jamči ne samo popunjenost i punu
zaposlenost radnika hotela nego i nadzor poslovanja koji će
obavljati njemačka tvrtka.
ZAGREB - Četrdeset hrvatskih nevladinih organizacija objavilo je u
petak u Zagrebu prosvjedno pismo u kojem izražava nezadovoljstvo
činjenicom da je hrvatska vlada jedan od pokrovitelja Smotre udruga
Hrvatska 1998. budući da ona, kako su rekle, radi protiv udruga,
posebno onih za zaštitu ljudskih prava. Potpisnici prosvjednog
pisma, koje je distribuirao Hrvatski helsinški odbor za ljudska
prava (HHO), prosvjeduju protiv toga što je hrvatska vlada
suorganizator smotre nevladinih udruga što je u četvrtak otvorena
na Zagrebačkom velesajmu. Pismo su, među ostalima, potpisali HHO,
Zajednica Srba Slavonije i Baranje, Građanski odbor za ljudska
prava, GONG i B.A.B.E.
ZAGREB - Novim Zakonom o Hrvatskoj radio televiziji (HRT),
usvojenim u Hrvatskom državnom saboru, ostvaren je minimalan pomak
u odnosu na dosadašnji. U njega nije ugrađena većina ključnih
preporuka Vijeća Europe, koje su uobičajeni mehanizmi u
demokratskom svijetu, kazao je na današnjoj konferenciji za
novinare predsjednik Foruma 21 Damir Matković. Prve reakcije
Europske unije i OESS-a pokazuju da nisu zadovoljni učinjenim
izmjenama, kazao je Matković rekavši kako u Forumu 21 smatraju da je
trebalo učiniti još neke korake kako bi javna televizija prestala
biti zaprekom bržeg uključivanja Hrvatske u europske integracije.
U svezi pokretanja četvrte zemaljske odašiljačke mreže Matković je
rekao da je to "finacijska i tehnička avantura", a s obzirom da je
HRT odlučio zadržati 3. kanal, Forum predlaže da se reorganizira
kao kanal hrvatskih regija kombinacijom lokalnih i nacionalnih
programa i kao posebna programsko poslovna cjelina sastavljena od
regionalnih studija.
ZAGREB - Hrvatski računalni "hackeri" provalili su sinoć oko 23.
sata na Internet (web) stranice Narodne biblioteke Srbije (NBS) kao
odgovor na upad srpske hackerske organizacije "Crna ruka" na web
stranice "Vjesnika". Kako prenosi današnji "Vjesnik", dežurni
urednik elektronskog izdanja tog lista primio je anonimini poziv
mladića koji mu je kazao da će hrvatski hackeri upasti u web site
NBS-a što se zatim i ostvarilo. Na naslovnoj stranici NBS-a pisalo
je "Čitajte Vjesnik a ne srpske knjige uz nešto "zločestih poruka"
srpskim hackerima.
(Hina) vt mć