WASHINGTON, 30. listopada (Hina) - Praznovanje zadnje noći u +listopadu, u nekim slučajevima je točnije reći ludovanje, koje +Amerikanci nazivaju Halloween, u nas je uglavnom poznato samo po +nizu istoimenih filmova Johna Carpentera,
prikazivanih pod +domišljatim naslovom "Noć vještica".
WASHINGTON, 30. listopada (Hina) - Praznovanje zadnje noći u
listopadu, u nekim slučajevima je točnije reći ludovanje, koje
Amerikanci nazivaju Halloween, u nas je uglavnom poznato samo po
nizu istoimenih filmova Johna Carpentera, prikazivanih pod
domišljatim naslovom "Noć vještica".#L#
S ove strane Atlantika Halloween je prava pučka svečanost za koju se
čak i u ozbiljnom i pomalo nadmenom Washingtonu pripremaju već
tjednima.
Ovih dana gotovo nema kuće ispred koje nisu poredane izdubljene
bundeve u kojima će se te noći upaliti svijeće. Raznobojni baloni
ukrašavaju balkonske ograde. Djeca se pripremaju pohoditi susjede
ne bi li dobila slatkiše. U trgovinama se prodaju maske vještica,
kostimi kostura, crni plaštevi, ali i perike i beretke neizbježne
Monice Lewinsky. Prodavači zadovoljno zbrajaju zaradu a roditelji
čupaju kose.
Jednim od gradskih trgova i okolnim ulicama u subotu navečer proći
će raspojasana povorka maškara. Halloween je po svojim vanjskim
obilježjima nešto između poklada i karnevala. Prigoda za zabavu,
ludovanje, zbijanje šala i prikupljanje pomoći za razne
humanitarne namjene - od UNICEF-a do lokalnog vrtića. Po
prihvaćenosti se može mjeriti s Božićem ili Danom neovisnosti.
Malo se Amerikanaca pritom uopće pita: otkud takav običaj, s takvim
obilježjima u ovo doba godine.
Prihvaćeno je tumačenje da Halloween ima korjene u keltskom
svetkovanju boga smrti Samhaina. Svečanost je održavana na kraju
razdoblja planinske ispaše ovaca, kad su se pastiri vraćali kućama.
Kraj listopada bio je za Kelte i kraj godine. Te je noći trebalo
umilostiviti boga smrti da dušama umrlih dopusti smiriti se ili
vratiti na ovaj svijet u tijela ljudi a ne životinja. Trebalo se
iskupiti i za svoje grijehe prinoseći darove moćnom Samhainu. Da
pritom ne otkriju svoj identitet, pokajnici su se skrivali
ogrtačima i maskama.
Kršćanstvo je u istom razdoblju odredilo dva blagdana - Dan mrtvih i
Duhove. Prvi je ušao u katolički kalendar zahvaljujući papi Grguru
III. početkom osmog stoljeća. Sve do potkraj 18. stoljeća engleski
su se katolici običavali okupljati na grobljima točno u ponoć 31.
listopada moleći za mrtve. Slučajno ili ne, ali i početak
reformacije vezan je uz Halloween. Martin Luther svojih je 95 teza
obznanio 31. listopada 1517. godine.
Svjetovne značajke blagdan je dobivao postupno, a u Americi je
općeprihvaćen postao tek početkom ovog stoljeća proširivši se iz
zajednica irskih katolika na cijelu zemlju.
Sam naziv blagdana vjerojatno je nastao iskrivljavanjem izričaja
večer uoči Svih Svetih, koji u engleskom jeziku glasi "All Hallows
Eve".
Jasno je kako se u scenografiji Halloweena pojavljuju kosturi, pa
ni Monica nije neobjašnjiva. Ali, otkuda vještice? Tvrdi se da su
pokušavajući suzbiti pogansko svetkovanje srednjovjekovni
katolički svećenici propovjedali da se te noći na grobljima
skupljaju vještice. S vremenom je besmislena grožnja prerasla u
podrugljivu doskočicu.
Priči valja dodati da je etnologe dugo zbunjivalo otkud se u
europskom običaju s korjenima u predkršćanstvu pojavljuje simbol
bundeve koju je Europa upoznala tek s Columbovim otkrićem Amerike.
Vjeruje se da su ranije korištene velike izdubljene repe u kojima su
nošene lojanice ili baklje. Bundeva s izrezanim očima i ustima dio
je indijanske tradicije koja se pomiješala s europskom.
Tako je mješavinom keltske, kršćanske i indijanske tradicije
nastao vjerojatno najveseliji američki blagdan.
(Hina) fp dh