UNATOČ POTICAJNIM MJERAMA TEŽAK POLOŽAJ PČELARA

ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Višemjesečna nenaplaćena potraživanja i sivo tržište, koje prema nekim procjenema obuhvaća 60 do 70 posto proizvodnje meda, unatoč poticajnim mjerama države doveli su hrvatske pčelare u težak položaj. Zaključeno je to na današnjoj sjednici Grupacije pčelarstva održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori. #L# Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u prošloj je godini proizvedeno 1000 tona meda, ali pčelari tvrde da se ta brojka kreće između 1.800 i 2.000 tona. Grupacija pčelarstva procjenjuje da je u Hrvatskoj između 10 i 13 tisuća pčelara, koji imaju od 180 do 200 tisuća košnica. S druge strane službeni podatci navode 72 tisuće košnica, registriranih u prošloj godini. Prvi put ove godine država je uvela poticajne mjere za proizvodnju sortnog meda u iznosu od tri kune po kilogramu. Za ovu je godinu iz proračuna predviđeno tri milijuna kuna namijenjenih pčelarstvu. U prvih devet mjeseci kroz poticajne mjere pčelari su dobili 1,3 milijuna. Od 1. siječnja iduće godine država će stimulirati proizvodnju svih vrsta meda na otocima i područjima od posebne državne skrbi sa 80 kuna po košnici, odnosno 40 kuna na ostalim područjima. Do sada se stimulirala proizvodnja samo sortnog meda. Kao glavne neplatiše proizvođači meda spominju turistička, te tzv. "tajkunska poduzeća". Stoga Ivan Grčić, član Grupacije pčelarstva, predlaže da se obustavi isporuka meda trgovcima na mjesec dana kako bi ih se prisililo na plaćanje. Premije su uvedene kako bi se poticala proizvodnja meda i suzbilo sivo tržište, no po Gračićevim riječima, to se nije uspjelo. Pčelari drže kako se državi u svakom slučaju isplati poticati proizvodnju meda jer kroz PDV i porez na dobit državi se na tri uložene kune vraća 5 kuna po kilogramu meda. Također predlažu da veterinarske inspekcije počnu kontrolirati neregistrirane proizvođače meda i to na način da sami pčelari dostave inspekcijama popis proizvođača za koje znaju da postoje na njihovom području (Hina) žb im