fr-liberation 28.10.schroeder

FRANCUSKA LIBERATION 28. X. 1998. Gerhard Schr?der kreće ulijevo, ali dokle? "Njemačka ima novog kancelara. Nakon šesnaest godina Kohlove vladavine, Bundestag (Donji dom parlamenta) kojega je sastav obnovljen 27. rujnu, izabrao je jučer Gerarda Schr?dera, 54 godine, sa 351 glasom za, 287 protiv i 27 suzdržanih. Sedmi kancelar u povijesti Savezne Republike Njemačke dobio je šest glasova više nego socijaldemokratska većina i Zeleni, s kojima on računa: to su sigurno bili glasovi nekolicine komunističkih zastupnika. Novi je kancelar prisegnuo na Ustav, odričući se 'Božje pomoći', kako to traži tradicija. Odmah nakon investiture njegovih je osamnaest ministara jučer navečer održalo prvu sjednicu Ministarskog vijeća. Iako Schr?derova vlada već radi, smjer koji on treba dati svojoj politici i dalje je prilično nejasan. Hoće li Schr?der biti Blair, Jospin ili netko drugi? Sporazum o savezu koji je sklopio sa Zelenima, ostavio je dojam da Njemačka mijenja pravac ulijevo. U nekoliko je dana najavljen niz reforma (pravo državljanstva, postupno napuštanje nuklearne energije, uvođenje ekološkog poreza...), koje stvaraju sliku temeljitog preokreta. Napose se čini odlučnom reforma o pravu državljanstva. Gotovo četiri do sedam milijuna stranaca koji trenutno žive u Njemačkoj mogu ne samo dobiti pravo državljanstva, već i imati dvojno državljanstvo, tj. zadržati svoje prvotno državljanstvo. Međutim, tu Njemačka samo ispravlja anakronizam: krvno pravo koje je sada na snazi, znači da se dijete rođeno u Rusiji od njemačkih roditelja priznaje kao Nijemac, dok se ono rođeno u Njemačkoj od turskih roditelja, smatra Turčinom. Napuštanje nuklearne energije koje je ostavilo toliki dojam na Francuze, kao simbol svakako je značajno, ali je zapravo vrlo oprezno: dvije do tri stare centrale trebaju prestati s radom u sljedeće četiri godine, dok će se glede ostalih o nadnevcima dogovoriti s korisnicima centrala. Stoga se borbeni ekolozi plaše da bi to moglo potrajati i trideset godina. Gospodarski je dio Schr?derova programa jamačno više 'lijevi' nego je to dala naslutiti jaka centristička predizborna utrka kandidata. Najavljena porezna reforma predviđa znatnu preraspodjelu: oni s malim i srednjim prihodima imat će veće porezne olakšice (gotovo devet tisuća franaka povrata na godinu za prosječnu obitelj do 2002.). Poduzeća i veliki prihodi podnosit će najveći teret: porezne olakšice koje sada uživaju bit će smanjene. Kao što je i bilo obećano, nova je vlada također najavila ponovno uvođenje niza socijalnih stečevina koje je ukinula Kohlova vlada (povišenje naknada za bolovanje, odbijanje smanjenja mirovina...). Rezovi u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, koje većina stručnjaka drži neizbježnima, odgođeni su. Čak unutar SPD-a neki se čelnici pitaju je li razumno započeti ovako, dijeljenjem darova biračima, kada se zna da će vlada kasnije morati tražiti žrtve: 'Tijekom predizborne utrke upozorila sam birače da će se morati više truditi', podruguje se Heide Simonis, socijaldemokratska ministrica-predsjednica Schleswig-Holsteina. 'Čini se kako se to ne smatra prijeko potrebnim'. Nakon povlačenja Josta Stollmanna, mladog self-made mana koji je u predizbornoj utrci bio istaknut kao budući ministar gospodarstva, a zatim ga je otjerao predsjednik SPD-a Oskar Lafontaine koji je htio raskomadati njegovo ministarstvo, sve je to ostavljalo dojam da se skreće ulijevo. Schr?der 'nije Tony Blair, prije je Lionel Jospin', šalio se glavni tajnik liberalne stranke Guido Westerwelle, budući da je Jospinovo ime u Njemačkoj gotovo sinonim za vatreni socijalizam. Ustvari, još je rano da bi se moglo reći za kakvu se vrstu socijaldemokracije opredijelio Gerhard Schr?der. Budući da su se prve najave smatrale previše lijevima, Schr?derovi savjetnici stavljaju do znanja da će se vlada sredinom mjeseca studenog očitovati za 'poduzetnički duh' i obratiti se 'novom centru' koji je htio očarati tijekom predizborne utrke. Schr?derova je vještina upravo u tome da što dulje igra igru držanja ravnoteže s Oskarom Lafontaineom: predsjednik SPD-a je 'lijevo', dok Schr?der utjelovljuje 'novi centar'. Tako je Schr?der u vladu doveo ljude koji se čine potpuno oprečnima. Njegov ministar u vladi, jako liberalni Bodo Hombach, uzdiše: 'Živjeli smo preko naših mogućnosti'. Ministar financija Lafontaine uzvraća: 'Moramo povećati kupovnu moć naroda.' Schr?derova vlada toliko skreće... da je Savez kršćanskih demokrata 'u sredini, negdje između Hombacha i Lafontainea', što nije ugodno za jednu oporbenu stranku, primjećuje njemački novinar. Međutim, proturječje ne mora nužno biti takvo kakvim se želi prikazati. Lafontaine je puno 'suvremeniji', što se često ističe. Ovoga je vikenda iznio prijedlog o naknadi za nezaposlene o kojemu je teško bilo što reći: naknade se više ne bi financirale iz socijalnih davanja, već iz poreza. One više ne bi zavisile od zadnjih prihoda nezaposlenih, već od njihovih potreba. Prijedlog je dosta povoljan za one s malim prihodima, ali istodobno ide u pravcu kontrole socijalnih troškova. Uspjeh Schr?derove vlade jamačno će zavisiti od njegove sposobnosti da što dulje sačuva tu umjetničku nejasnoću između suprotnih težnja", izvješćuje iz Bonna Lorraine Millot.