NEW YORK, 29. listopada (Hina) - Posebni izvjestitelj UN-a za +ljudska prava na području bivše Jugoslavije Jiri Dienstbier +izvjestio je Opću skupštinu o svom radu i opažanjima koja je u BiH i +SRJ prikupio do polovice
kolovoza.
NEW YORK, 29. listopada (Hina) - Posebni izvjestitelj UN-a za
ljudska prava na području bivše Jugoslavije Jiri Dienstbier
izvjestio je Opću skupštinu o svom radu i opažanjima koja je u BiH i
SRJ prikupio do polovice kolovoza.#L#
Na početku izvješća o prilikama u BiH, objavljeniog u srijedu
navečer u New Yorku, Dienstbier ocjenjuje da su građani BiH žrtve
grubog kršenja svojih ljudskih i građanskih prava i nakon tri
godine od potpisivanja Daytonskih sporazuma. "Žrtve su obično
pripadnici manjinske etničke skupine ili politički
neistomišljenici."
Dienstbier zaključuje da korjen svemu valja tražiti u činjenici što
su "predstavnici dominantnih političkih stranaka u sve tri
nacionalne zajednice u BiH zainteresiraniji jačati osjećaj
kolektivne pripadnosti određenoj etničkoj skupini nego
uspostaviti stvani sustav civilnoga društva".
Brojni primjeri pokazuju da su državne institucije neposredno
odgovorne za kršenja ljudskih prava bilo izravnim djelovanjem ili
time što propuštaju spriječiti takve postupke, tvrdi posebni
izvjestitelj.
On opaža da je u RS "ekstremistička ideologija etničke
isključivosti i nadmoći" donekle ustuknula pred pragmatičnim
političarima koji uspjevaju zbog očajničke potrebe RS za inozemnom
gospodarskom i novčanom pomoći. Ljudska prava se ipak masovno krše
a sudovi, policija i državne službe na različite načine
diskriminiraju stanovništvo, upozorava Dienstbier.
Na drugoj strani, kako kaže, neki političari u Federaciji BiH, a
osobito među Hrvatima, i dalje se protive nastojanjima za
uspostavom federalnih tijela vlasti.
Uočljivo najkraći i sadržajem najsiromašniji dio Dienstbierova
izvješća govori o prilikama u SRJ odnosno na Kosovu. Kao mogući
razlog oskudnosti i kratkoći valja uočiti da je on u Beogradu i
Prištini proveo ukupno samo sedamdesetak sati početkom travnja ove
godine.
Svjestan toga on u izvješću obećava da će Opću skupštinu dopunski
nastojati izvijestiti o "razvoju prilika u SRJ, a posebice o krizi
na Kosovu".
Dienstbier tvrdi da se objema stranama u oružanom sukobu, vojsci i
policiji SRJ te pripadnicima OVK "svakodnevno pripisuju gruba
kršenja ljudskih prava". Navodi da su djelatnici Ureda visoke
povjerenice za ljudska prava prijavili nekoliko slučajeva kad su
vladine snage u selima Ljubenić, Poklek i Orahovac u travnju i
svibnju ove godine "namjerno uništavale zgrade i pritom izazvale
ljudske žrtve", odnosno da je policija "samovoljno likvidirala
civile".
Posebni izvjestitelj UN-a zadovoljio se pozvati srbijansko
ministarstvo unutrašnjih poslova da o tome provede istragu a, ako
se pokaže utemeljenim, da državni tužitelj pokrene "brz, redovni i
javni sudski postupak". Ovakvo razmišljanje tog dužnosnika UN-a
dodatno objašnjava zašto je predsjednica haškog suda Gabrielle
Kirk McDonald nedavno od Vijeća sigurnosti morala zatražiti da se
potvrdi prioritet ICTY-ja i njegova nadležnost za kršenja ljudskih
prava na Kosovu.
U dijelu izvješća o prilikama u SRJ Dienstbier ističe da je tijekom
boravka u Beogradu i Prištini "uživao suradnju i pomoć vlade SRJ".
Budući da takve natuknice nema u dijelovima njegova izvješća o BiH i
Hrvatskoj, moguće je pretpostaviti da mu tamošnje vlasti nisu
pomagale niti su surađivale, ili ga je ponašanje Beograda toliko
iznenadilo da ga je morao posebno zabilježiti. Dienstbier nadalje
izvješćuje da je sa SRJ 2. srpnja potpisan zapisnik o razgovorima.
Kaže da je to prvi takovrsni dokument, koji će "omogućiti
promicanje i zaštitu ljudskih prava u cijeloj zemlji". Stvarnost je
bila uvjerljivija od papira.
(Hina) fp rj