IZVJEŠĆE UN-U O STANJU LJUDSKIH PRAVA U HRVATSKOJ

NEW YORK, 29. listopada (Hina) - Jamstvo uspješnosti procesa izgradnje demokracije i civilnoga društva u Hrvatskoj je dugoročna nazočnost međunarodnih institucija, koje će pomoći jačanju demokratskih snaga u vlasti i javnosti, zaključio je uz ostalo u izvješću o stanju ljudskih prava u Hrvtskoj posebni izvjestitelj UN-a Jiri Dienstbier.#L# Članstvo u Vijeću Europe i težnja da se uđe u EU pozitivno je djelovala na hrvatske vlasti, stajališta i ponašanje mnogih političkih i javnih djelatnika u Hrvatskoj, opaža Dienstbier u izvješću objavljenom u srijedu u New Yorku. Nedostatak demokratskih tradicija, nasljeđe komunizma i nedavni sukobi i netrpeljivost prema Srbima razlozi su za koje izvjestitelj smatra da će razvitak poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj pretvoriti u dug proces. Dienstbier u svom izvješću, koje se temelji na podacima prikupljenima do polovice kolovoza ove godine, raščlanjuje stanje ljudskih prava u Hrvatskoj u osam područja. Najvažnijim smatra pravo na povratak. Vladin Program povratka u skladu je s relevantnim dokumentima UN i Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. godine, stoji u izvješću. Povratak Srba u Podunavlje usporava nekoliko čimbenika: neraščišćene mine, uništena infrastruktura, osobito opskrba vodom i strujom, ali najviše nemogućnost zapošljavanja u područjima povratka. Nedostatak posla je najveća zapreka i za povratak hrvatskih prognanika koji sada žive u drugim krajevima Hrvatske. Kad je riječ o minama, Dienstbier navodi da je na oko 11 posto hrvatskog područja posijano oko milijun mina od kojih je ove godine do kolovoza poginulo više od 20 ljudi. U dijelu izvješća o poštivanju prava na život i osobnu sigurnost kaže da "su etnički motivirana ubojstva sada rijetkost" a pokušaji ubojstva su dijelom klasična kaznena djela a dijelom usmjereni da uplaše ili obeshrabre Srbe koji bi se vraćali. Dienstbier izvješćuje OSUN da je Hrvatski državni sabor u srpnju ove godine poništio sporne zakone o privremenom preuzimanju i upravljanju oređenom imovinom te o davanju u najam stanova na oslobođenim područjima. Upozorava, međutim, da u praksi ima dosta teškoća da se izbjeglice, prognanici i raseljene osobe vrate svojim kućama, osobito u područjima gdje su privremeno naseljeni prognani Hrvati iz BiH. Najopsežnije poglavlje u izvješću o Hrvatskoj govori o stanju u sudstvu. Dienstbier tvrdi da su "sudovi i dalje prečesto pod utjecajem političara ili državnih dužnosnika" na svim razinama. On izražava nezadovoljstvo naputkom predsjednika Vrhovnog suda koji je u svibnju sudovima zabranio da međunarodne organizacije upoznaju sa svojim radom. Dinstbier kaže da je "mnogo nejasnoća u primjeni Zakona o općem oprostu", a za suđenja osobama optuženima za ratne zločine u Hrvatskoj drži da se "nepotrebno odugovlače, posebice u fazi žalbenog postupka". Od pojedinačnih slučajeva, koji po njegovu mišljenju nisu u skladu s međunarodnim standardima, Dienstbier navodi postupak prema članovima tzv. Šodolovačke skupine i slučaj Krunislava Olujića. On podsjeća da je bivša posebna izvjestiteljica za ljudska prava Elizabeth Rehn još prije tri godine upozorila na kršenja ljudskih prava tijekom ili nakon operacije "Oluja". Dinstbier ocjenjuje da "na ta djela hrvatske vlasti nisu nikad odgovorile na odgovarajući način". Izvješćujući o slobodi govora i pravu na okupljanje, Dienstbier zamjera što "vlast ima praktički monopol u distribuciji tiska i nad elektroničkim medijima". Za HRT tvrdi da je "u stvarnosti pod izravnom kontrolom HDZ-a", a neovisni mediji "preplavljeni su privatnim i kaznenim tužbama članova vlade ili njima bliskih osoba". Dienstbier prenosi kritičke primjedbe na nacrt zakona o mirnom okupljanju i javnim prosvjedima. Posebno poglavlje svog izvješća Dienstbier je posvetio problemu nestalih osoba. On preuzima podatke Državnoga povjerenstva za zarobljene i nestale koje je u srpnju objavilo da se nestalima smatra još 1866 ljudi, kao i podatke Udruge obitelji nestalih osoba srpske narodnosti o 2541 nestalom, čemu suprotstavlja podatak Međunarodnog Crvenog križa o oko 700 nestalih hrvatskih Srba u vrijeme "Oluje". Dienstbier je u izvješće uključio opažanja o vjeri i pomirenju. Osim što je spomenuo dva slučaja napada na crkve u Podunavlju, on naglašava moguću pozitivnu ulogu katoličke Crkve. "Nedavno imenovani zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić, odlučno podupire pomirenje", piše Dienstbier i nastavlja: "On vjeruje da nedavnu prošlost ne treba zaboraviti, ali da se spram nje treba odrediti tako da pogoduje procesu ozdravljenja". Hina doznaje da će o izvješću Jirija Dienstbiera Opća skupština raspravljati 6. studenoga, a tada će, kako se očekuje, govoriti i stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u Ivan Šimonović. (Hina) fp rj