SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 28. listopada (Hina) ZAGREB - Sporazum o posebnim odnosima Hrvatske i BiH jača poziciju Hrvata u BiH i legalizira pomoć Hrvatske Federaciji BiH među kojima i vojnu, rekao je u srijedu u Zagrebu potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić. Hrvatska i Federacija BiH parafirale su u ponedjeljak Sporazum o posebnim odnosima čiji je tekst ministar Granić u srijedu predstavio novinarima. "Ovaj sporazum je još jedna dodatna garancija opstojnosti i ostanku Hrvata u BiH posebno u Federaciji BiH, još jedna garancija njihove ravnopravnosti," rekao je on. "Ovaj sporazum je isto tako legalni okvir za pomoć Republike Hrvatske Federaciji BiH i, za što smo posebno zainteresirani, Hrvatima BiH." Sporazumom o posebnim odnosima stvoren je pravni okvir za suradnju Hrvatske i Federacije BiH. SARAJEVO - Predsjednik Federacije Bosne i Hrecegovine Ejup Ganić parafirao je u srijedu u Sarajevu Sporazum o posebnim odnosima između Federacije i Republike Hrvatske koji je jučer zaključen između hrvatske i bosanskohercegovačke pregovaračke ekipe u Zagrebu. Nakon svečanosti potpisivanja održane u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ganić je izjavio kako je postizanje ovoga sporazuma "značajan korak u stvaranju pravnog okvira za uspostavu posebnih paralelnih odnosa između Federacije BiH i Republike Hrvatske". "To je važan korak i u provedbi Mirovnog sporazuma za BiH", rekao je Ganić istaknuvši kako će postignuti sporazum stupiti na snagu nakon što o njemu svoje mišljenje daju Vlada i Parlament Federacije. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova Mate Granić otputovat će u srijedu poslije podne, kao izaslanik predsjednika RH dr. Franje Tuđmana, u jednodnevni posjet Turskoj gdje će u četvrtak u Ankari prisustvovati svečanosti obilježavanja 75. obljetnice postojanja Republike Turske. Ministar Granić će se, kako se doznaje, prilikom svog boravka u Ankari sastati s potpredsjednikom turske vlade Bulentom Ecevitom s kojim će razgovarati o bilateralnoj suradnji dviju država, međusobnoj suradnji unutar multilateralnih organizacija te stanju u regiji. Predviđeno je da se u četvrtak poslije podne vrati u Hrvatsku. TEHERAN - Iranski predsjednik Mohamad Hatami primio je u srijedu predsjednika Hrvatskog državnog sabora Vlatka Pavletića i s njim razgovarao o unapređivanju iransko-hrvatskih odnosa, osobito gospodarskih, te o ukupnim međunarodnim odnosima i stanju u jugoistočnoj Europi. Pavletić je u ponedjeljak, na čelu saborskoga izaslanstva, doputovao u petodnevni posjet Iranu, prvi posjet na toj razini jednoga hrvatskog izaslanstva toj zemlji. Pavletić se u srijedu također susreo s Hašemijem Rafsandžanijem, predsjednikom Vijeća korisnosti koje ima iznimno važnu ulogu u iranskom državnom sustavu. Pavletić je nakon tih susreta istaknuo kako je sa svojim sugovornicima razgovarao o jačanju političkih i gospodarskih odnosa dviju zemalja, o odnosima Hrvatske i BiH, stanju na Kosovu, te o međunarodnim odnosima. BRUXELLES/ZAGREB - Hrvatska, BiH i SR Jugoslavija još nisu poduzele odgovarajuće političke i gospodarske mjere kako bi se kvalificirale za napredak u dodjeli programa pomoći i trgovinskoj suradnji s EU, kaže se u izvješću koje je u srijedu na svom redovitom sastanku u Bruxellesu razmatrala Europska komisija. Europska unija u sklopu svojega "regionalnog pristupa" svrstala je Hrvatsku u skupinu s BiH, SRJ, Makedonijom i Albanijom. Svakih šest mjeseci razmatra se jesu li navedene zemlje ispunile uvjete nužne za približavanje EU. Albanija i Makedonija dobile su u izvješću pozitivne ocjene. "Hrvatska i Srbija dobile su jasan 'palac dolje' a za BiH 'može i bolje'", rekao je za Reuters jedan dužnosnik EU. On je dodao da je Hrvatska usvojila zakon o povratku izbjeglica, ali ga dosad nije provela. ZAGREB - Događanja oko nedavnoga izbora Miss Hrvatske nanijela su Hrvatskoj golemu političku štetu, rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić. "Događanja oko izbora miss Hrvatske su nanijela veliku političku štetu Republici Hrvatskoj," rekao je Granić novinarima na rubu predstavljanja Sporazuma o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH. "Izravnu odgovornost snosi organizator izbora." Na posljednjem izboru Miss Hrvatske izabrana je Lejla Šehović a zatim je taj izbor zbog navodnog kršenja pravila biranja pojedinih članova žirija poništen. Potom je u ponovljenom glasovanju za Miss Hrvatske izabrana dotadašnja prva pratilja Ivana Petković. U domaćoj i međunarodnoj javnosti međutim ostalo je prošireno uvjerenje da je izbor Lejle Šehović, Muslimanke iz Dubrovnika, bio sporan a potom i poništen zbog njezinog etničkog podrijetla. ZAGREB - Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman primio je u srijedu predsjednika ruske tvrtke "Lukoil" Vagita Alekperova, direktora "Tansnjeft"-a Dmitrija Savaljeva i otpravnika poslova ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj Aleksandra Bocan-Harčenka, u čijoj pratnji je bio generalni direktor INA-e Davor Štern. Predsjednik Tuđman, kako se navodi u priopćenju iz Ureda predsjednika, tom je prigodom obaviješten o planovima zajedničkih projekata ruskih poduzeća i INA-e te Jadranskog naftovoda (JANAF). Hrvatski predsjednik je istaknuo zainteresiranost Hrvatske za uspješnu realizaciju tih projekata, kao i za intenziviranje svekolikih gospodarskih odnosa s Ruskom Federacijom. S hrvatske strane u razgovorima su također sudjelovali predstojnik Ureda predsjednika Ivica Kostović, ministar gospodarstva Nenad Porges i glavni savjetnik Predsjednika za gospodarstvo Pero Jurković. MOSKVA - Odluka NATO-a, donesena u utorak, da se odustane od neposredne prijetnje silom protiv Beograda kako bi se riješila kriza na Kosovu nije "potpuno uklonila zabrinutost" Rusije, izjavio je u srijedu dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova zadužen za europska pitanja Vladimir Čijov. Stalno vijeće NATO-a u utorak je donijelo odluku da odustaje od neposredne prijetnje zračnim udarima protiv ciljeva u SRJ, zadržavajući ipak snage u pripravnost za slučaj intervencije. "Uvjereni smo da odluka o pribjegavanju sili uopće nije smjela biti usvojena te da bi je trebalo ukinuti", dodao je Čijov. ZAGREB - Prošlotjednim usvajanjem Prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o HRT-u kluba zastupnika HDZ-a u Županijskom domu Sabora propuštena je odlična prilika za demokratskom reformom Hrvatske, rečeno je u srijedu u Zagrebu na zajedničkoj konferenciji za novinare misija OESS-a i UNHCR-a. "Taj prijedlog sadrži tek neznatan broj preporuka koje su u posljednjih šest mjeseci iznijeli Vijeće Europe i misija OESS-a u Hrvatskoj i zapravo u Zakon o HRT-u unosi tek male kozmetičke promjene", rekao je glasnogovornik misije OESS-a Mark Thompson. "Televizija će ostati pod kontrolom Sabora i mi smatramo da je propuštena izvrsna prilika za demokratskom reformom", rekao je Thompson, ocijenivši da bi od te reforme Hrvatska imala velike koristi. "Izravna bi korist bila demokratizacija svakodnevnog života, a neizravna bi se ogledala u odnosu međunarodne zajednice prema Hrvatskoj", ustvrdio je. PRIŠTINA - Aljush Gashi, savjetnik čelnika Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove, imenovan je za glavnog koordinatora albanske strane za suradnju s Verifikacijskom misijom OESS-a na Kosovu. U izjavi za prištinski dnevnik "Kosova Sot" Gashi je pozdravio dolazak Verifikacijske misije OESS-a i izrazio spremnost za punu suradnju, dodajući kako bi za dugoročnu sigurnost na Kosovu bila prijeko potrebna nazočnost snaga NATO-a. MOSKVA - Oko 10.000 ruskih dragovoljaca spremno je pomoći Srbima, izjavio je u srijedu čelnik Pokreta za potporu vojsci Viktor Iljušin. Nacionalistička organizacija Pokret za potporu vojsci provodila je vojnu obuku tih dragovoljaca, rekao je Iljušin, napominjući da odustajanje NATO-a od uporabe sile protiv Beograda predstavlja "pobjedu ruske diplomacije". "Velika operacija protiv slavenskog svijeta je u tijeku, a rat protiv SRJ bio bi udar na Rusiju", istaknuo je Iljušin. BUKUREŠT - Rumunjski je parlament u srijedu odobrio sudjelovanje Rumunjske u promatračkoj misiji OESS- a na Kosovu i NATO-ovoj misiji nadzora provođenja obveza koje je u vezi s Kosovom preuzeo jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević. O broju Rumunja koji će se nalaziti u sastavu promatračke misije OESS-a dogovorit će se rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova s OESS-om, javio je rumunjski radio. Prema istom izvoru, u sklopu NATO-ove misije na Kosovu Rumunjska će, kao članica "Partnerstva za mir", sudjelovati s jednim helikopterom opremljenim za izviđanje. Inače, prema izjavi glasnogovornika OESS-a u Prištini, prvi pripadnici promatračke misije te organizacije pristigli su u srijedu u Prištinu. Radi se o 13 norveških stručnjaka koji će biti smješteni upravo u Prištini. BEOGRAD - Koordinator albanske pregovaračke ekipe Fehmi Agani izjavio je kako ne vjeruje da se do 2. studenoga može postići dogovor o načinu političkog rješenja za Kosovo, kao što se zahtijeva u najnovijoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN, prenosi današnji beogradski dnevnik "Blic". Agani je u interviewu listu istaknuo kako je glavni problem za postizanje dogovora u tome što kosovski Albanci traže da u prijelaznom razdoblju, Kosovo bude teritorij u okviru Jugoslavije, a ne Srbije, i što traže da se za tri godine raspiše referendum o ostanku Kosova u Jugoslaviji. Agani je rekao da pregovarači kosovskih ALbanaca rade sa suradnicima američkog posrednika Christophera Hilla na "doradi projekta o kojem bi se moglo razgovarati". BONN - Novi njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer rekao je u srijedu u Bonnu prilikom preuzimanja nove dužnosti da će inzistirati na kontinuitetu njemačke vanjske politike. Fischer bi tijekom dana trebao otputovati u Pariz, gdje će se sastati s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom i premijerom Lionelom Jospinom. Nakon toga će otputovati za London gdje će ga primiti britanski premijer Tony Blair, a u četvrtak bi trebao posjetiti Varšavu. "Kontinuitet je važan jer daje odgovor kolektivnoj zabrinutosti susjeda Njemačke, budući da je ona dva puta u jednom stoljeću započela svjetske ratove", rekao je Joschka Fischer. Fischer je istaknuo kako sebe smatra "euro-optimistom" jer "Europa nosi velike opasnosti, ali i velike izglede". ANKARA - Turska je u srijedu oštro osudila postupak Grčke koja je svojim europskim partnerima poslala "memorandum" o odnosima Turske i EU, ocijenivši da se radi o "nemoralnom stajalištu" kojemu je cilj potkopati tursko-europske odnose. "Grčka je zamljama Europske unije predala dokument koji sadrži neutemeljene optužbe. Dokument iskrivljuje pravo stanje stvari. Osuđujemo nemoralno stajalište Grčke s ciljem potkopavanja tursko- europskih odnosa", kaže se u turskom priopćenju. Spomenuti memorandum, uručen u ponedjeljak tijekom sastanka vijeća ministara vanjskih poslova EU, predstavlja odgovor na prijedlog Europske komisije da se Turskoj za razdoblje od 1999. do 2001. godine odobri pomoć od 150 milijuna ecua. Pomoć je predviđena financijskim protokolom carinske unije kojeg su Ankara i EU potpisale 1995. LONDON - Argentinski predsjednik Carlos Menem, u činu pomirenja koji bi nekada bio nezamisliv, u srijedu je položio vijenac za 252 britanska vojnika poginula u ratu za Falklande. Menem je u podnožju spomenika od crnog granita u katedrali Sv. Pavla, posvećenog poginulima u Falklandskom ratu, položio vijenac od plavog i bijelog cvijeća - u bojama argentinske zastave, označivši time početak novog razdoblja u odnosima dviju zemalja. On je prvi argentinski čelnik u posjetu Londonu nakon rata 1982. godine, vođenog zbog udaljenog otočja u južnom Atlantiku, koje Argentinci nazivaju Malvini i tretiraju kao integralni dio svoje najjužnije provincije Ognjena zemlja (Tiera del Fuego). Menem, u pratnji tajnika Foreign Officea Robina Cooka i manje skupine vojnih dužnosnika i veterana, smjerno je i u tišini odao počast tijekom 15-minutne ceremonije. Na zvuk trube, uz muziku pjesme "Posljednje počivalište", Menemova kćerka Zulema rupčićem je brisala suze. Na ceremoniji je bio nazočan i princ Andrew, drugi sin kraljice Elizabethe, koji je u ratu za Falklande letio na borbenom helikopteru. CAPE TOWN - Južnoafričko Povjerenstvo za istinu i pomirenje u srijedu je pristalo na odbacivanje navoda iz svog izvješća prema kojima je bivši predsjednik Frederik De Klerk znao za zločine počinjene tijekom apartheida. Glasnogovornik Povjerenstva izjavio je da su poduzeti koraci kako bi se De Klerka spriječilo da pokrene sudski postupak kojemu je svrha onemogućiti objavljivanje konačnog izvješća Povjerenstva. De Klerk je u srijedu trebao tužiti Povjerenstvo Vrhovnome sudu u nastojanju da opovrgne navode koje je sam nazvao "apsurdnima". Riječ je o navodima prema kojima bi De Klerk mogao biti odgovoran za operacije snaga sigurnosti. On tvrdi da su počinjene bez njegova znanja te da je za takve akcije saznao tek kasnije. Povjerenstvo je trebalo ispitati De Klerkovu povezanost s dva bombaška napada koja su se dogodila kasnih osamdesetih. (Hina) sv sv