VOA 26. X. NOVI PREDSJEDNIK U HHO-U

GLAS AMERIKE - VOA 26. X. 1998. Hrvatski helsinški odbor izabrao je novog predsjednika. Prilog Željka Matića. "Jučer je iza zatvorenih vrata održana plenarna sjednica Hrvatskog helsinškog odbora, na kojoj je prihvaćena dugo najavljivana neopoziva ostavka Ivana Zvonimira Čička na mjesto predsjednika Odbora. Na njegovo je mjesto izabran Vjekoslav Vidović, koji će dogodine napuniti 80 godina. Gospodin Vidović je do 1972. godine bio predsjednik Zagrebačkog okružnog suda, a od 1991. do 1992. bio je i predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske. Izabran je i direktor Hrvatskog helsinškog odbora. To je Damir Grubiša, koji je u bivšem komunističkom sustavu obnašao dužnost direktora Centra za idejno- teorijski rad Saveza komunista 'Vladimir Bakarić', a bio je i direktor Jugoslavenskog kulturnog centra u New Yorku. Izmjenama Statuta predviđeno je da član Odbora ne može biti osoba koja je u profesionalnom odnosu u Odboru i te da član Odbora ne može biti osoba koja obnaša stranačke dužnosti. Dio hrvatske javnosti to je prepoznao kao obračun s Čičkovim protivnicima Božom Kovačevićem i Vjekoslavom Magašom. O kadrovskim promjenama Božo Kovačević, koji je, nezadovoljan promjenama statuta, jučer napustio sjednicu, kaže: = Iskreno govoreći, ja i ne znam u ovom trenutku tko je sve izabran u vodstvo HHO-a, budući da sam sjednicu napustio prije izbora vodstva. Znam samo da je gospodin Vidović izabran za predsjednika HHO-a i mislim da je to dobro rješenje. Iako se na ostavku Ivan Zvonimir Čičak, kako sam kaže, odlučio zbog zdravstvenih tegoba, dio medija nagađa da je ta ostavka uzrokovana neprincipijelnim ponašanjem Ivana Zvonimira Čička, koji je neselektivnim odnosom prema pojedinim slučajevima kršenja ljudskih prava i napadima na pojedine organizacije, poput Foruma 21, doveo Odbor u krizu, budući da su inozemni donatori odbili financirati Odbor. Tako misli i član Hrvatskog helsinškog odbora Vjekoslav Magaš, koji to ilustrira ovim primjerima: = Primjer izbora Lejle Šehović sjajna je prigoda da se Hrvatska u međunarodnim krugovima potvrdi i dokaže kao zemlja koja nije šovinistički i nacionalistički uskogrudna i ograničena. U tom smislu je pohvalna inicijativa HHO-a da reagira na taj slučaj, ali je isto tako bilo i drugih slučajeva, kao što je bilo, na primjer, potrebno osuditi raspisivanje tjeralice protiv službenice Zagrebačke banke Ankice Lepej ili slučaj napada na gospodina Stipu Šuvara, predsjednika jedne parlamentarne stranke, koji je također bio jedan brutalan čin na koji je HHO, svakako, kao organizacija za zaštitu ljudskih prava, trebao reagirati. Napose zabrinjava činjenica da je takva reakcija HHO-a moguće izostala zbog stanovitih rodbinskih ili prijateljskih relacija gospodina Ivana Zvonimira Čička s jednim od napadača. A što se tiče odredbi o tajnosti poslovanja, gospodin Magaš je izjavio sljedeće: = Tajnost rada ne može biti statutarna stavka u Odboru, koji, prema svojim idejnim polazištima, njeguje pravilo o javnosti svojega rada. Kakva tajnost rada? Ja priznajem tajnost podataka koji se tiču zaštite naših klijenata i aktivista za ljudska prava, ali sve drugo mora biti transparentno i otvoreno. Mi se borimo za transparentnost u društvu i hoćemo da budžet Ministarstva obrane bude potpuno transparentan, jasan i na uvid svakom građaninu, a s druge strane, mi svoje poslovanje zatvaramo. Zbog čega? (VOA)