faz-hrvatska pripada europi-24. X.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 24. X. 1998. Hrvatska pripada Europi, kaže predsjednik Tuđman "'Hrvatskoj je važno da ne bude svrstana na Balkan'. To hrvatski predsjednik Tuđman kaže svojem gostu, premijeru Baden- W?rttemberga, Teufelu, i uvjerava ga da za njega hrvatski glavni grad Zagreb tako razumljivo pripada Europi kao Z?rich ili Beč, Budimpešta ili Prag. 'Europa je naše zajedničko podrijetlo i naša jedina šansa za budućnost', kaže Teufel, na večer, na otvorenju predstavništva Commerzbank u hrvatskom glavnom gradu. Svojom poviješću, svojom vjerom, Hrvatska pripada Europi, Zapadu. Prijam srednjoistočnih europskih zemalja u Europsku uniju, kaže Teufel, sadašnje će države članice stajati 'jako puno novca, ali to će biti jeftinije od onoga što smo si priuštili u prvoj polovici ovoga stoljeća'. Da u mirovnoj zajednici Europi nema važnije zadaće od očuvanja mira. Često se tvrdi da je Europa zakazala u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sloveniji. No, nije zakazala Europa, nego europske države, kaže Teufel. Da Europa uopće nema nikakvih ovlasti u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Morala bi dobiti veće ovlasti. Nacionalna država, navodi Teufel riječi jednog američkog sociologa, danas je premala za rješavanje velikih problema. A s druge strane, da je prevelika za rješavanje malih poteškoća. Hrvatima, koji još trpe posljedice građanskoga rata, budući da su izgubili tradicionalna tržišta, Teufel obećava da će Baden- W?rttemberg, kao gospodarska i izvozna pokrajina broj jedan u Njemačkoj, i dalje održavati dobre odnose s njihovom zemljom. Te veze ipak ne određuje vlada. Moraju ih stvoriti poduzeća. Teufel upozorava na to da je prije više godina u Baden-W?rttembergu 75 tisuća Hrvata našlo novu domovinu u kojoj se, očito, dobro osjećaju. U Teufelovoj pratnji nalazi se sedamdeset poduzetnika s njemačkog jugozapada, koji žele točno saznati kako uspostaviti poslovne odnose s Hrvatskom. U Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu na raspolaganju su im ministar prometa Lužavec i ministar turizma Morsan. Jedan poslovni čovjek pita da li i kako, kao Nijemac, može u Dalmaciji kupiti nekretnine kako bi tamo izgradio kuće za odmor. Želi saznati kakav postupak mora proći za dobivanje dopuštenja i kako je s prijenosom vlasništva. Odgovor glasi da, za oko pet tisuća maraka, mora osnovati poduzeće u Hrvatskoj i na taj način od fizičke osobe, koja ne može steći puno zemljišta, postati pravna osoba koja može kupovati koliko želi. Da suglasnost za to daje ministar vanjskih poslova po slobodnoj prosudbi i prema ranijim stajalištima ministra pravosuđa. Jedan odvjetnik iz Stuttgarta začuđeno pita je li dobro razumio, da mora osnovati tvrtku kako bi smio graditi kuću za odmor. To je tako, iako možda zvuči apsurdno. 'Mi smo', objašnjava jedan hrvatski političar, 'nezavisni tek sedam godina'. Da o imovinskom pravu još uvijek postoje velika razilaženja. Predstavnik jedne švapske građevinske štedionice drži da, ako se Hrvatima pojasni građvinska štednja, dobili bi, kao i Švabi, volju za građenje kuća po modelu građevinske štednje. Čovjek iz Leonberga savjetovao je političarima: 'Na putu iz socijalizma u tržišno gospodarstvo oduprite se iskušenju da određujete sve do zadnje posjedinosti.' Jedan predstavnik turističke djelatnosti primijetio je da su cijene hrvatskih hotelijera pretjerano visoke te da mnoga prenoćišta više ne odgovaraju predodžbama njemačkih i engleskih gostiju koji su ranije predstavljali većinu turista u Hrvatskoj. Njihovo mjesto sve više zauzimaju Talijani, Slovaci i Česi. Ministar turizma kaže na to: 'Sada imamo slobodno određivanje cijena. Ima i nerealnih cijena. No, tržište će to već srediti.' Neki su željeli prebrzo nadoknaditi vrijeme izgubljeno za ratnih godina. Dodao je i da napreduje modernizacija hotela, a već polovica njih nalazi se u privatnim rukama. A i za zaštitu okoliša u regijama za odmor puno je napravljeno. Za kraj svojega dvodnevnog putovanja po Hrvatskoj, njemačko izaslanstvo posjećuje dječji centar Caritasa u Brezovici, blizu Zagreba, koji postoji četiri godine. Slušatelji bivšeg južnonjemačkog radija darovali su za njega osam milijuna maraka. U centru je smješteno 150-ero srpske, hrvatske i bosanske djece koja su u ratu ranjena ručnim bombama i minama, koja su izgubila roditelje ili su, kao svjedoci nezamislivih strahota, pretrpjela duševne traume. Gluha su djeca sa slijepom, a zdrava djeca pomažu svojim vršnjacima u kolicima. Do sada je, kao izliječeno, otpušteno ili se vratilo roditeljima ili rođacima pedesetero djece. Dječji centar vodi energična, 63-godišnja Jelena Brajša, koja je usvojila šestoro invalidne djece i mnogima u centru nadomješta majku. Za nesebično djelovanje gospođa Brajša dobiva odličje Staufer pokrajine Baden-W?rttenberg" - izvješćuje bhr.