francuska-le monde od 23.10.98.albanci na kosovu

FRANCUSKA LE MONDE 23. X. 1998. Kosovski se Albanci ne zavaravaju glede rješenja krize "Posljednjih su dana na Kosovu sve češći okršaji između srbijanskih oružanih snaga i albanskih separatista iz Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). To nasilje prijeti novim sukobima i ugrožava načelni sporazum koji su 13. X. postigli američki posrednik za Balkan Richard Holbrooke i jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević. (...) Albanci su vrlo sumnjičavi glede uspjeha sporazuma koji je Richard Holbrooke sklopio u Beogradu. 'Međunarodni je pritisak odmah zaustavio ofenzivu srbijanske vojske i policije koja je započela ljetos, ali nije mogao bitno promijeniti stanje na terenu', kaže Veton Suroi, direktor lista na albanskom jeziku 'Koha Ditore'. Deseci tisuća naoružanih ljudi koji su iz ostalog dijela Jugoslavije bili prebacivani na Kosovo, otkako su početkom godine počele vojne operacije, puno su oprezniji. Svršeno je s velikim operacijama koje su ljetos dosta kosovskih sela pretvorile u gomilu razvalina. Zapreke na cestama su puno rjeđe, i pristup svim područjima u ovoj pokrajini je slobodan. Napokon, Beograd ističe kako je nekoliko vojnih povorka otišlo s Kosova. 'Te je podatke teško provjeriti, pa se ne može sa sigurnošću tvrditi da se broj srbijanskih redarstvenika i vojnika na Kosovu smanjio', kaže zapadni diplomat. (...) 'Sve u svemu, čak i ako sve postrojbe koje su zadnjih mjeseci stazale kao pojačanje napuste Kosovo, tu će ostati još dvadest tisuća vojnika. A to je dovoljno da Beograd nastavi svoju politiku represije', tvrdi Veton Suroi. 'Srbijanske se snage moraju povući, i treba rasporediti prave snage NATO-a za očuvanje mira, a to nije isto što i dvije tisuće OESS-ovih promatrača.' Kosovski Albanci, koji čine 90 posto od dvaju milijuna ljudi u ovoj pokrajini, žele da se vojnici Saveza izravno upletu na terenu. 'Mi više ne vjerujemo Miloševićevim riječima i sporazumima, nas mora zaštititi NATO', kaže Kujtim, student na tajnom albanskom sveučilištu u Prištini. Takvo mišljenje dijele svi albanski političari, od umjerenih do radikalnih. No, malo ih je koji vjeruju u tu mogućnost, iako NATO-ov ultimatum istječe za nekoliko dana. (...) S jedne strane, postoji opasnost da Albanci izaberu politiku najgoreg, želeći izazvati žestok odgovor srbijanskih snaga koji će, opet, dovesti do vojnog upletanja Saveza. Problem je u tome što međunarodna zajednica traži od Albanaca da pokažu razboritost u poštivanju odredaba sporazuma, u koji ovi ne vjeruju. 'Sporazum je zaustavio srbijansku ofenzivu, ali nije donio rješenje za kosovsku krizu', misli Fehmi Agani, vrlo blizak Ibrahimu Rugovi, umjerenom predsjedniku kosovske 'republike' koja je samoproglašena 1991. Adem Demaqi, žestoki protivnik pacifizma g. Rugove, još je oštriji. Prema političkom predstavniku OVK-a, taj sporazum, 'na koji Albanci nisu pristali', 'sasvim je neprihvatljiv' i 'nekoristan za sigurnost Albanaca'. Albanci se ne žele vratiti na obični status autonomije koju su uživali sve dok je Slobodan Milošević nije ukinuo 1989. No, to je sve na što je Beograd u ovome času spreman. 'U našoj savjesti, svi želimo neovisnost Kosova', napominje Masar Stavileci, sveučilišni profesor i član vodstva Ujedinjenog demokratskog pokreta g. Demaqija. 'Kosovo bi moglo biti treća republika jugoslavenske federacije, s istim pravima kao Srbija i Crna Gora, bez prava na otcjepljenje. To je naš glavni ustupak. No, ne dolazi u obzir da ostanemo u sklopu Srbije', opetuje Agani. Međutim, nije isključeno da se stvari neće ponovno pokrenuti. Milošević je već dokazao da može promijeniti mišljenje. Zacijelo mu se nitko ne bi mogao suprotstaviti, ako odluči da na ovaj ili onaj način 'pusti' Kosovo. Za razliku od rata u Hrvatskoj ili Bosni, mali je broj Srba spreman izložiti svoj život pogibelji kako bi pravoslavne manastire na Kosovu zadržali unutar zemlje. Nasilje srbijanskih snaga samo je ojačalo OVK i ozakonilo njegovu 'oružanu borbu za neovisnost'. Međutim, pošto se dugo protivio, Demaqi je izjavio da je, zajedno s ljudima Rugove, spreman sudjelovati u pregovorima u sklopu albanskog izaslanstva. U svakom slučaju, nitko ne zna kada će oni započeti", izvješćuje iz Prištine Christophe Chatelot.