HR-Tisak-Politika +Srbija - pregled tiska - 25. X. ++SRBIJA+VEČERNJE NOVOSTI+25. X. 1998.+Mučeništvom do aureole+"Broj svetih Srba odnedavno je bogatiji za imena osam +'sveštenomučenika', ispovjednika i mučenika. Tu odluku donio je na
+posljednjem zasjedanju Sveti arhijerejski sabor SPC-a, a on se opet +našao u središtu pozornosti zato što upozorava na razliku između +pravoslavnih 'svetitelja' i onih koje, poput Alojzija Stepinca, +svetima proglašava Papa.+Jasno je da Stepinac nikada ne bi mogao biti pravoslavni svetac +budući da ne ispunjava glavni uvjet za proglašenje svetim - nije se +'upodobio Isusu Kristu, tj. nije Kristolik', budući da je riječ o +kotroverznoj osobi (izdao je i rođenog brata, borio se na solunskoj +bojišnici, a poslije je prisiljavao Srbe da počine Judin grijeh i +prijeđu na katoličku vjeru, znao je za logore smrti i podupirao +Andriju Artukovića, pravoslavne hramove pretvarao u katoličke).+ +Uza sve to, treba znati da pravoslavna vjera ne poznaje instituciju +svetaca-pripravnika, tj. blaženih. Pravoslavlje zahtijeva (...) +da sveci budu Kristoliki, a to su oni koji su svojim životom
SRBIJA
VEČERNJE NOVOSTI
25. X. 1998.
Mučeništvom do aureole
"Broj svetih Srba odnedavno je bogatiji za imena osam
'sveštenomučenika', ispovjednika i mučenika. Tu odluku donio je na
posljednjem zasjedanju Sveti arhijerejski sabor SPC-a, a on se opet
našao u središtu pozornosti zato što upozorava na razliku između
pravoslavnih 'svetitelja' i onih koje, poput Alojzija Stepinca,
svetima proglašava Papa.
Jasno je da Stepinac nikada ne bi mogao biti pravoslavni svetac
budući da ne ispunjava glavni uvjet za proglašenje svetim - nije se
'upodobio Isusu Kristu, tj. nije Kristolik', budući da je riječ o
kotroverznoj osobi (izdao je i rođenog brata, borio se na solunskoj
bojišnici, a poslije je prisiljavao Srbe da počine Judin grijeh i
prijeđu na katoličku vjeru, znao je za logore smrti i podupirao
Andriju Artukovića, pravoslavne hramove pretvarao u katoličke).
Uza sve to, treba znati da pravoslavna vjera ne poznaje instituciju
svetaca-pripravnika, tj. blaženih. Pravoslavlje zahtijeva (...)
da sveci budu Kristoliki, a to su oni koji su svojim životom
svjedočilli u korist Božijeg sina. (...)
O svim ovim razlikama najbolje svjedoče biografije novih
pravoslavnih svetaca: sveštenomučenika Petra (Zimonjića),
Joanikija (Lipovca), Save (Trlajića), Platona (Jovanovića),
Dositelja (Vasića), Branka Dobrosavljevića, Đorđa Bogića i
mučenika Vukašina. (...) (Većina njih stradala je od ustaša)
POLITIKA
25. X. 1998.
Izbjeglički centar Gašinci viđen iznutra
"(...) Svi su oni imali svoje domove. Tamo daleko ... u Okučanima,
Orahovcu, Slatini. Svi se službeno vode kao povratnici. Unatoč
odredbama plana povratka, nitko od njih nije dobio ni jednu ispravu
u kojoj treba pisati koliko će dugobiti u tom centru, odnosno do
kojega bi se roka trebao vratiti kući. 'Kad jednom uđeš, tu te i Bog
zaboravi', žale se svi. (...)
Upravnik centra Branko Vukoja kaže nam da nadzor ulaska i izlaska
obavlja samo policija na ulazu. Nas je zaustavila i pregledala
vojska, a na ulazu je i vojna promatračnica, i straža, podsjećamo
upravnika. 'Da, vojska je okolo. To možda stvara lošu sliku, ali mi
s njima dobro surađujemo', kaže nam upravnik ovog centra."
Dogodine više povratnika u Hrvatsku
"(...) Od 1996. godine, posredstvom UNHCR-a u Hrvatsku su se
vratile 2683 osobe, a u BiH 1037 izbjeglica, kaže Andrej Kazakov
(šef Odjela za repatrijaciju izbjeglica u beogradskom uredu UNHCR-
a). Imajući u vidu da UNHCR govori o tome da se prigodom popisivanja
izbjeglica u SR Jugoslaviji njih deset posto čvrsto izjasnilo za
povratak, to znači da bi se u Hrvatsku trebalo vratiti oko 30 tisuća
ljudi, a u BiH 20.000 izbjeglica.
(...) Problem je u tome (...) što se sigurnosna situacija u zemljama
povratka sporo stabilizirala, što je bilo otpora povratku
izbjeglica, što je povratak složen i težak proces, s obzirom na
smještaj povratnika, i to što je procedura s osobnim ispravama za
povratak bila zamršena, pa i restriktivna. Od travnja, kad je s
Hrvatskom potpisan protokol o pojedinčanom povratku izbjeglica,
proces povratka se ubrzao. Primjera radi - u lipnju se u Hrvatsku
vratila 81 osoba, u srpnju 100, u kolovozu 379, a u rujnu čak 722
osobe. (...) Budući da se procedura povratka pojednostavila, a
hrvatske su vlasti preuzele određene obveze prema povratnicima -
osiguravanje humanitarne i novčane pomoći u roku od šest mjeseci po
povratku, može se očekivati da će sljedeće godine vraćanje u
Hrvatsku biti veće, kaže Andrej Kazakov. (...)