IZBORI U BASKIJI 25. LISTOPADA

ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Baskijska autonomna zajednica će 25. listopada birati članove svoga parlamenta, dok ispitivanja javnog mnijenja predviđaju da ovi izbori neće donijeti bitne promjene u odnosu političkih snaga u toj regiji Španjolske. #L# Baskijska nacionalna stranka (PNV), koja trenutačno ima najveći broj mjesta u baskijskom parlamentu (22), u proteklih je 17 godina vodeća stranka u toj autonomnoj zajednici na sjeveru Šanjolske. Od 1987. godine u koaliciji s PNV-om je Baskijska socijalistička stranka, koja ima 12 mjesta u parlamentu. Ovo su šesti parlamentarni izbori u Baskiji od uspostave demokracije u Španjolskoj 1977. godine. Baski će 25. listopada, za razdoblje od četiri godine, izabrati 75 zastupnika među kandidatima osam stranaka aktivnih u toj regiji. Uz politički umjerene PNV i PSE, treća po zastupljenosti u parlamentu je stranka Herri Batasuna - političko krilo separatističke organizacije ETA - s 11 mjesta, odnosno 15 posto glasova potpore, te konzervativna Narodna stranka s istim brojem zastupnika. Baskijsku autonomnu zajednicu (na baskijskom jeziku - Euskadi) čine tri teritorija - Araba, Bizkaia i Gipuzkoa koji uživaju regionalnu i jezičnu autonomiju. Povlastice koje su Baski uživali kroz povijest te određeni stupanj autonomije proglašen tijekom građanskog rata (1936. godine) ukinuo je 1937. godine diktator Francisco Franco započevši razdoblje represije nad baskijskim težnjama prema nezavisnosti koje je trajalo do kraja njegova režima. Kao odgovor na represiju koncem 1950-tih osnovana je ETA (Euskadi Ta Askatasuna - Baskijska domovina i sloboda) s ciljem stvaranja nezavisne države od baskijskih regija u Španjolskoj i Francuskoj. Terorističke akcije (oko 800 ubijenih u 30 godina oružane borbe), kojima je ETA s vremenom pribjegla, izazvale su ogorčenost i unutar same Baskije, a organizacija je 16. rujna ove godine objavila neograničeni prekid vatre. Nakon objave primirja, predsjednik španjolske vlade Jose Maria Aznar zatražio je da ETA sada nedvosmisleno prihvati i rezultate baskijskih izbora, neizravno upozoravajući kako ta organizacija u proteklih 20 godina nije uvažavala političke sklonosti Baskijaca, odnosno rezultate izbora u Baskiji. Uz pohvale prestanku nasilja, prekid vatre što ga je najavila ETA pojačao je i strahove španjolske vlade da će baskijski separatizam sada dobiti veću političku potporu, što bi moglo voditi razbijanju baskijskog "demokratskog bloka" i stvaranju ujedinjenog nacionalističkog fronta. Takav razvoj bi dodatno ojačao zajedničko djelovanje baskijskih i katalonskih nacionalista. Iako pokazuje veliku rezerviranost prema mirovnim najavama ETA-e, prošlog je tjedna španjolska vlada učinila "pomirljivu gestu" odlučivši prebaciti četvoricu pripadnika ETA-e iz zatvora širom Španjolske u zatvore u Baskiji, dok je jednom pripadniku ETA-e odobrila polu-slobodu. ETA, kao i umjerena baskijska stranka PNV, već dugo zahtijevaju od vlade da preko 500 zatvorenih pripadnika ETA-e služe kazne u Baskiji. Vođa Herri Batasune - političkog krila ETA-e - Arnaldo Otegi, sa svoje strane, predviđa pobjedu nacionalista na dolazećim izborima u Baskiji te naglašava da će podržati onu baskijsku vladu koja će se boriti za suverenost Baskije. On istovremeno drži kako bi francuska vlada trebala iskoristiti prekid vatre što ga je objavila ETA kako bi započela dijalog o statusu Baska u Francuskoj. U mjesecima uoči izbora i umjerena je PNV pooštrila ton upozoravajući kako Baski nemaju svoje mjesto u Ustavu Španjolske te kako će se boriti za pravo Baska na samoodređenje. ETA-ino primirje i eventualno ujedinjavanje baskijskog nacionalističkog fronta moglo bi dodatno ojačati zajedničko djelovanje više nacionalističkih grupacija u Španjolskoj. Tri glavne nacionalističke stranke - baskijska, katalonska i galicijska - potpisale su ljetos deklaraciju kojom zahtijevaju stvaranje višenacionalne, konfederalne, španjolske države. Madrid, međutim, upozorava da je Španjolska već sada najdecentraliziranija zemlja Zapada. Aznarova vlada istovremeno ne smije previše žestoko reagirati na nacionalističke zahtjeve budući da si ne može dopustiti da ugrozi političku suradnju s baskijskim i katalonskim strankama. (Hina) vb dr