ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Francuska će, prema nedavnoj najavi premijera Lionela Jospina vjerojatno uskoro postati deveta zemlja članica Vijeća Europe koja će ratificirati Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, i to
nakon više od dvadeset godina borbe Pariza za očuvanje isključivo francuskog kao službenog jezika.
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Francuska će, prema nedavnoj najavi
premijera Lionela Jospina vjerojatno uskoro postati deveta zemlja
članica Vijeća Europe koja će ratificirati Europsku povelju o
regionalnim i manjinskim jezicima, i to nakon više od dvadeset
godina borbe Pariza za očuvanje isključivo francuskog kao
službenog jezika.#L#
Tijekom posljednjih dvadesetak godina, 52 prijedloga zakona o
regionalnim jezicima bila su upućena francuskom Senatu i
Nacionalnoj skupštini, ali ni jedan od njih nije bio uvršten na
dnevni red. Stoga je najnovija namjera Pariza izazvala ogromni
optimizam u Strasbourgu, sjedištu Vijeća Europe.
Osnovni razlog koji je Francuska do sada navodila kao argument za
nepriznavanje regionalnih jezika, kao ni nacionalnih manjina, leži
u samom njezinom Ustavu. Prema njemu, svaki građanin Francuske je
Francuz, a prema članku 2 Ustava, "jezik Francuske Republike je
francuski". Iako nisu priznati službeno kao regionalni ili
manjinski jezici, Francuska ih ipak poznaje osam: okcitanski,
bretonski, baskijski, katalanski, korzikanski, flamanski,
kreolski i alzaški.
Još 1996. godine, francuski predsjednik Jacques Chirac zatražio je
da se razmotri mogućnost ratifikacije Povelje, ali je stajalište
vlade bilo negativno, jer Povelja, kako je pojašnjeno, nije u
skladu s člankom 2 Ustava.
U Vijeću Europe, navodno, smatraju da bi bilo bolje da se promijeni
članak 2 Ustava, dok Guy Carcassonne, francuski autor pravne
ekspertize o regionalnim jezicima, smatra da se može izabrati
dovoljan broj paragrafa Povelje bez mijenjanja dotičnog članka
Ustava.
Naime, Europska povelja o regionalnim i manjinskih jezicima ima
stotinjak paragrafa od kojih svaka zemlja, "a la carte", treba
izabrati za ratifikaciju najmanje trideset i pet. Neki od njih su
propisani kao obvezni, dok druge dijelove Povelje zemlje mogu
slobodno izabrati.
Osam zemalja članica Vijeća Europe - Hrvatska, Lichenstein,
Švicarska, Mađarska, Njemačka, Finska, Norveška i Nizozemska, do
sada je ratificiralo Povelju, dok ju je 18 zemalja potpisalo.
Međutim, ni jedna od zemalja koje su Povelju ratificirale nije
izabrala iste paragrafe.
Hrvatska je četrdesetak paragrafa Povelje ratificirala u studenome
prošle godine, točno godinu dana nakon prijema u Vijeće Europe, što
je i bio rok u kojem je trebala ratificirati tu povelju, kao i još
nekoliko konvencija VE.
Vijeće Europe usvojilo je Povelju 5. studenoga 1992. godine, a kako
se kaže u njezinoj preambuli, "zaštita regionalnih i manjinskih
jezika, od kojih su neki na rubu nestanka, pridonosi očuvanju i
razvoju kulturne tradicije i bogatstva Europe".
Međutim, isto tako se dodaje da se zaštita regionalnih i manjinskih
jezika ne bi trebala provoditi na uštrb službenih jezika i potrebe
njihovog učenja.
Maša TAUŠAN
(Hina) maš ii
231414 MET oct 98