IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH

IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH Prijedlogom zakona o doplatku za djecu namjerava se povećati broj korisnika i visina iznosa doplatka za djecu. Pravo na dječji doplatak, po zakonom predviđenim uvjetima, imat će sva djeca u Republici Hrvatskoj, i ona nezaposlenih građana i poljoprivrednika, što dosad nije bio slučaj. Zavisno od dohodovnog cenzusa, obitelji s više djece i obitelji s manjim primanjima primat će veće naknade za dječji doplatak, od onih koji imaju veća primanja. To su temeljne odrednice prijedloga zakona o doplatku za djecu, koji je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru. Predloženo je daljnji iskorak u kontinuitetu politike socijalne države i socijalne pravde, koju zastupa Vlada, rekao je premijer Zlatko Mateša. Novi sustav za dječji doplatak sukladan je Konvenciji o pravima djeteta, rekla je zamjenica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić. Pravo na dječji doplatak pripada svim obiteljima sa djecom koja ispunjavaju zakonske uvjete. Ti su uvjeti da korisniku ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi svotu određenu zakonom (dohodovni cenzus). Sredstva za dječji doplatak osiguravat će se u državnom proračunu, a poslove oko isplata i utvrđivanja doplatka obavljat će Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Do 1. srpnja ove godine za dječji se doplatak plaćao doprinos iz plaća od 2,20 posto, što je odlukama Vlade o rasterećenju plaća ukinuto. Bitni elementi na kojima se temelji prijedlog zakona o doplatku za djecu su: pravo na doplatak pripadalo bi roditelju, posvojitelju, skrbniku ili uzdržavatelju, pod uvjetom da je hrvatski državljanin; za svu djecu hrvatske državljane, koja imaju prebivalište na teritoriju Hrvatske. Doplatak za djecu pripadao bi do navršene 15 godine života djeteta, a nakon toga ako se dijete redovno školuje ili ako je nesposobno za samostalan život i rad. Pravo na doplatak ovisio bi o ukupnom dohotku, nakon odbitka poreza, po članu kućanstva, tj. ostvarivalo bi se ako takav ukupni dohodak po članu ne prelazi postotak prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalednarskoj godini, koji će određivati Vlada. Utvrdila bi se dva cenzusa, odnosno korisnici s nižim cenzusom primali bi veće postotke, a oni s višim cenzusom manje postotke za dječji doplatak od prosječne plaće. Prema postojećem zakonu godišnje je potrebno izdvojiti 1,2 milijardi kuna za dječji doplatak, a predviđa se da bi u idućoj godini, bilo potrebno izdvojiti oko 1,5 do 1,7 milijardi kuna iz državnog proračuna. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro u raspravi je predložio ukidanje predložene odredbe po kojoj bi i djeca iznad 18 godina, a koja redovno studiraju, imala pravo na dječji doplatak. "Za mene nitko tko je navršio 18 godina nije dijete", rekao je Škegro. Premijer je zadužio Veru Babić, da napravi alterantivu toj odredbi, dodajući kako se osobno slaže sa Škegrom. Otpis 630 milijuna kuna Pored toga, Vlada kroz zakonski okvir predlaže otpisivanje oko 630 milijuna kuna poduzetnicima, obrtnicima i samostalnim poljoprivridnicima s ratom razrušenih područja, koji su temeljem zakonskih odredbi proteklih godina primali minimalne plaće u visini 270 kuna mjesečno. Sredstva za te minimalne plaće osigurana su kreditima plasiranim putem Privredne banke. No, kako je iznos kredita visok, i zbog nemogućnosti otplate dospjelih obveza od korisnika - stradalnika u Domovinskom ratu, Vlada je danas predložila otpis dospjelih obveza po kreditu u cijelosti, i to prema državnom proračunu u iznosu od 320 milijuna kuna i prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u iznosu od 312 milijuna kuna. Pravne i fizičke osobe ta sredstva neće vraćati, nego će ih koristiti za restrukturiranje i poticanje svoga gospodarskog razvitka, i naseljavanja oslobođenih područja. Obrazlažući taj zakonski tekst na današnjoj sjednici Vlade, premijer Zlatko Mateša naglasio je da su ta otpisana sredstva u izravnoj funkciji obnove ratom razrušenih područja Hrvatske. O potvrđivanju međunarodnih konvencija Vlada je prihvatila i niz zakonskih prijedoga o potvrđivanju međunarodnih konvencija, protokola i sporazuma s vladama drugih država. Tako je u saborsku proceduru upućen Prijedog zakona o potvrđivanju izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja i protokola o sprečavanju onečišćavanja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova. Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec rekao je kako će Hrvatska zajedno s Italijom i Slovenijom osnovati zajednički centar koji bi pratio uplovljavanje tankera s opasnim teretima u Jadran. Razmijenjivale bi se informacije o tome kuda tankeri plove, i što prevoze, a tako bi se, istaknuo je Lužavec, onemogućila onečišćenja kakvo se nedavno dogodilo nedaleko otoka Mljeta, kad je inozemni tanker u međunarodnim vodama ispustio štetne tvari. Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i prijedlog ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama. Ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik je rekao kako je dogovoreno da se provede stručna rasprava u Ministarstvu prosvjete, a ako je potrebno, i s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije, oko pojedinih članaka predložena ugovora. Po tome bi ugovoru katolički vjeronauk u javnim osnovnim i srednjim školama bio obvezni predmet za učenike koji ga izaberu, a o izboru vjeronauka kao obveznog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole. Za učenike do 15 godina izjavu bi davao roditelj, odnosno skrbnik, a za starije od 15 godina potrebna je izjava i roditelja i učenika. Za osnivanje razrednog odjela za učenje katoličkog vjeronauka mora biti najmanje sedam učenika. Vlada je prihvatila i odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između vlada Hrvatske i Italije. Vlada je odlučila da Hrvatska sudjeluje na konferenciji o sudbini imovine iz razdoblja holokausta, koja će se od 30. studenoga do 3. prosinca ove godine održati u Washingtonu. 221629 MET oct 98