ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Prijedlogom zakona o doplatku za djecu namjerava se povećati broj korisnika i visina iznosa doplatka za djecu. Pravo na dječji doplatak, po zakonom predviđenim uvjetima, imat će sva djeca u Republici
Hrvatskoj, i ona nezaposlenih građana i poljoprivrednika, što dosad nije bio slučaj. Zavisno od dohodovnog cenzusa, obitelji s više djece i obitelji s manjim primanjima primat će veće naknade za dječji doplatak, od onih koji imaju veća primanja. To su temeljne odrednice prijedloga zakona o doplatku za djecu, koji je hrvatska Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru. Predloženo je daljnji iskorak u kontinuitetu politike socijalne države i socijalne pravde, koju zastupa hrvatska Vlada, rekao je premijer Zlatko Mateša.
ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Prijedlogom zakona o doplatku za
djecu namjerava se povećati broj korisnika i visina iznosa doplatka
za djecu. Pravo na dječji doplatak, po zakonom predviđenim
uvjetima, imat će sva djeca u Republici Hrvatskoj, i ona
nezaposlenih građana i poljoprivrednika, što dosad nije bio
slučaj. Zavisno od dohodovnog cenzusa, obitelji s više djece i
obitelji s manjim primanjima primat će veće naknade za dječji
doplatak, od onih koji imaju veća primanja. To su temeljne
odrednice prijedloga zakona o doplatku za djecu, koji je hrvatska
Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru. Predloženo
je daljnji iskorak u kontinuitetu politike socijalne države i
socijalne pravde, koju zastupa hrvatska Vlada, rekao je premijer
Zlatko Mateša.#L#
Novi sustav za dječji doplatak sukladan je Konvenciji o pravima
djeteta, rekla je zamjenica ministra rada i socijalne skrbi Vera
Babić. Pravo na dječji doplatak pripada svim obiteljima sa djecom
koja ispunjavaju zakonske uvjete. Ti su uvjeti da korisniku ukupni
dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi svotu određenu
zakonom (dohodovni cenzus).
Sredstva za dječji doplatak osiguravat će se u državnom proračunu,
a poslove oko isplata i utvrđivanja doplatka obavljat će Državni
zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Do 1. srpnja ove
godine za dječji se doplatak plaćao doprinos iz plaća od 2,20 posto,
što je odlukama Vlade o rasterećenju plaća ukinuto.
Bitni elementi na kojima se temelji prijedlog zakona o doplatku za
djecu su: pravo na doplatak pripadalo bi roditelju, posvojitelju,
skrbniku ili uzdržavatelju, pod uvjetom da je hrvatski
državljanin; za svu djecu hrvatske državljane, koja imaju
prebivalište na teritoriju Hrvatske. Doplatak za djecu pripadao bi
do navršene 15 godine života djeteta, a nakon toga ako se dijete
redovno školuje ili ako je nesposobno za samostalan život i rad.
Pravo na doplatak ovisio bi o ukupnom dohotku, nakon odbitka
poreza, po članu kućanstva, tj. ostvarivalo bi se ako takav ukupni
dohodak po članu ne prelazi postotak prosječne neto plaće svih
zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalednarskoj godini,
koji će određivati Vlada. Utvrdila bi se dva cenzusa, odnosno
korisnici s nižim cenzusom primali bi veće postotke, a oni s višim
cenzusom manje postotke za dječji doplatak od prosječne plaće.
Prema postojećem zakonu godišnje je potrebno izdvojiti 1,2
milijardi kuna za dječji doplatak, a predviđa se da bi u idućoj
godini, bilo potrebno izdvojiti oko 1,5 do 1,7 milijardi kuna iz
državnog proračuna.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro u
raspravi je predložio ukidanje predložene odredbe po kojoj bi i
djeca iznad 18 godina, a koja redovno studiraju, imala pravo na
dječji doplatak. "Za mene nitko tko je navršio 18 godina nije
dijete", rekao je Škegro. Premijer je zadužio Veru Babić, da
napravi alterantivu toj odredbi, dodajući kako se osobno slaže sa
Škegrom.
(Hina) sšh ds
221436 MET oct 98