VOA-RAZGOVOR-WALSH- NACIONALIZIRANA I KONFISCIRANA IMOVINA J-20-10

GLAS AMERIKE - VOA 20. X. 1998. Američki Kongres kritizira 'arbitrarne i diskriminirajuće odredbe' hrvatskog zakona o povratu zaplijenjene i nacionalizirane imovine - razgovor s Maureen Walsh Prilog Bojana Klime "Zastupnički dom američkog Kongresa krajem prošlog tjedna prihvatio je rezoluciju koja poziva bivše komunističke zemlje da riješe probleme koji su posljedica nezakonitih zapljena imovine tijekom Drugog svjetskog rata, odnosno nacionalizacije, koju su nakon rata proveli komunistički režimi. U rezoluciji se poimence spominje i Republika Hrvatska, čiji zakon o povratu imovine ili odštetu za oduzetu imovinu jamči jedino osobama koje su hrvatski državljani. Uz Hrvatsku, u tom kontekstu spomenute su i Češka, Letonija, Rumunjska, Slovačka i Litva. Rezoluciju i njezine implikacije za 'Glas Amerike' komentira Maureen Walsh, pravna savjetnica kongresnog Odbora za sigurnost i suradnju u Europi. Čelnik ovog kongresnog povjerenstva, republikanski kongresmen Christopher Smith, bio je i predlagač rezolucije. Sudska odugovlačenja Maureen Walsh kaže da se američkom Kongresu javio niz ljudi koji su podrijetlom iz Hrvatske, čija je imovina oduzeta - ili za vrijeme Drugog svjetskog rata ili nakon njega. Mnogi od tih ljudi - koji danas žive u Americi ili Zapadnoj Europi - pokušali su nakon 1990., povratiti svoju imovinu. No, to im u pravilu nije uspjelo. Maureen Walsh navodi jedan primjer. 'Nazvao nas je čovjek koji živi u Sjedinjenim Državama. Njegovoj je obitelji za Drugog svjetskog rata oduzeta obiteljska kuća. Radi se o židovskoj obitelji. Znajući kakvi su zakoni, on je zatražio hrvatsko državljanstvo. Čak je bilo i zakazano sudsko ročište na kojem se trebalo ustanoviti ima li ta osoba pravo na povrat te kuće. Međutim, ročište je bilo otkazivano - tako da je to odugovlačenje trajalo više od pet godina. U međuvremenu, kuća je prodana ljudima koji su živjeli u njoj. Bivšem vlasniku nije ponuđena nikakava odšteta'. Maureen Walsh kaže da se radi o slučajevima 'dvostruke ili čak trostruke viktimizacije'. Naime, ne samo da su ljudi mnogo propatili u ratu ili poratnom razdoblju, već se i danas moraju 'povlačiti po sudovima kako bi dobili ono što je njihovo'. Ponuđena naknada temeljila se na cijeni iz 1950. godine Gospođa Walsh navodi da je u niz njoj poznatih slučajeva ljudima ipak ponuđena odšteta, ali da ona nije bila dovoljna. 'Ponuđena naknada za oduzetu imovinu temeljila se na tržišnoj vrijednosti iz, recimo, 1950. godine. Uz to, vlasti su tvrdile da tu naknadu mogu isplatiti jedino u sljedećih dvadeset godina. Osim toga, ljudi koji su nas kontaktirali tvrde da vlasti prodaju tu zaplijenjenu i nacionaliziranu imovinu po daleko višim cijenama, tako da država mnogo zarađuje. Zbog toga žrtve nacizma ili komunizma smatraju da se njihova prava opet krše - više od pedeset godina nakon rata'. Maureen Walsh, pravna savjetnica kongresnog Odbora za sigurnost i suradnju u Europi, kaže da se nedavno prihvaćena rezolucija ne odnosi samo na židovsku imovinu, već i na imovinu svih vjerskih i etničkih zajednica koje su bile žrtve istočnoeuropskih totalitarnih režima. 'Imamo izvrsnu suradnju i s dvije udruge iz Zagreba, koje se bave promicanjem i zaštitom privatnog vlasništva' - kaže Maureen Walsh, napominjući da se radi o udrugama koje okupljaju ljude kojima je bila nacionalizirana imovina. Gospođa Walsh napominje da su slične rezolucije usvojili i Europski parlament, Vijeće Europe, a da je na povrat židovske imovine u Hrvatskoj nedavno pozvao i Centar Simon Wiesenthal. 'Hrvatski je zakon glede prava na povrat nezakonito oduzete imovine arbitraran i diskriminirajući. Republika Hrvatska, kao zemlja koja se želi pridružiti zapadnim integracijama, trebala bi poštivati jedno od temeljnih prava zapadne civilizacije, a to je - pravo vlasništva. To se pitanje treba riješiti brzo, djelotvorno i pravedno', smatra Maureen Walsh. Ona kaže da se nedavno prihvaćena rezolucija izrijekom ne bavi povratom imovine srpskih izbjeglica iz posljednjeg rata. No, kaže Maureen Walsh, i to se može očekivati u doglednom roku. Načelno pitanje zaštite privatnog vlasništva Ova američka pravnica kaže da Kongres na problem povrata nacionalizirane i zaplijenjene imovine gleda kao na načelno pitanje, a ne kao na sredstvo pritiska na neku određenu zemlju. 'Radi se o pozivu na ispravljanje nekih nepravdi iz prošlosti. Strane države na taj način imaju priliku doznati da je američkom Kongresu ovo pitanje vrlo važno. Radi se o problematici s kojom će se Kongres sve češće baviti. Početak je bio Zakon Helms-Burton, koji poziva na gospodarske sankcije protiv zemalja čije tvrtke posluju s Kubom, i pri tome se koriste nekretninama koje je nacionalizirala komunistička vlast. Rezolucija koja se odnosi na istočnoeuropske i srednjeeuropske zemlje znatno je blaža, ali ona ipak ukazuje na budući trend: američki će se Kongres ovim pitanjem baviti i u budućnosti. I to bez obzira radi li se o američkim građanima čija se prava krše, ili o strancima". 210108 MET oct 98